Nezadovoljni tim zakonima, a uoči njihova drugog čitanja, iz SDP-a nisu isključivali ni mogućnost podnošenja zahtjeva za ocjenu ustavnosti
Grmoja je napao SDP, optužio ih da 'pripremaju izdaju'
Zastupnik Nikola Grmoja (Most) izrazio je u petak bojazan da bi „diverzija SDP-a s amandmanima“ na 'Bačićeve zakone' mogla biti priprema „za veliku izdaju“ koja će se dogoditi putem Ustavnog suda koji će „Bačiću dati za pravo“. „Pribojavam se da ova diverzija SDP-a sa amandmanima nije samo priprema za veliku izdaju koja će se dogoditi putem Ustavnog suda gdje će taj Sud, koji su skupa sklopili HDZ i SDP, dati Bačiću za pravo“, izjavio je zastupnik u saborskom izjašnjavanju o amandmanima na 'Bačićeve zakone, očito se referirajući na podatak da je SDP na Zakon o prostornom uređenju podnio 250 amandmana, tražeći, stavak po stavak, brisanje svih članaka, odnosno cijelog Zakona.
Nezadovoljni tim zakonima, a uoči njihova drugog čitanja, iz SDP-a nisu isključivali ni mogućnost podnošenja zahtjeva za ocjenu ustavnosti.
Grmoja je SDP prozvao da je sa HDZ-om sudjelovao u svim ključnim odlukama koje su išle na štetu hrvatskih građana.
„Vi ste ti koji im cijelo vrijeme držite ljestve“, rekao je SDP-ovcima, optužujući ih da su zajedno s HDZ-om rasprodali Hrvatsku, od telekomunikacija, preko Ine do uvođenja eura.
„Počeli ste jedni, a završili drugi“, ustvrdio je i prozvao ih da će i sada, u slučaju tri 'Bačićeva zakona' „uz malu diverziju, predati i hrvatski prostor“.
„Sjetite se situacije sa Zabokom, SDP-ovci su napali Bačića, na kraju je ispalo da je njihov župan u svemu sudjelovao i da je odgovornost jednaka“, rekao je.
IZ SDP-a su mu poručili da svojim tvrdnjama obmanjuje javnost.
„Nije SDP rasprodao Hrvatsku, vi ste odbili ići s nama i mijenjati Hrvatsku, , otišli ste s HDZ-om, dva puta“, rekao mu je Miroslav Marković (SDP).
Most ocjenjuje da EU i domaći fact-checkeri ugrožavaju slobodu govora
Most je u petak upozorio na prijetnju slobodi govora i demokratskim standardima u Hrvatskoj i EU jer se pod krinkom borbe protiv dezinformacija uspostavlja sustav posredne cenzure, u kojem ključnu ulogu imaju tzv. fact-checkeri, financirani i verificirani od strane EU institucija. Predsjednik Mosta Nikola Grmoja ocijenio je da Europa prolazi kroz duboku transformaciju – od demokracije prema tehnokratskom modelu, u kojem se moć koncentrira u rukama tijela koja nemaju izravnu demokratsku legitimaciju.
„Regulative poput Digital Services Acta i European Media Freedom Acta stvaraju zatvoren sustav u kojem Europska komisija, velike tehnološke platforme i fact-checkeri zajedno odlučuju što se smije čuti, a što se uklanja iz javnog prostora“, upozorio je Grmoja.
Posebno se osvrnuo na djelovanje Faktografa u Hrvatskoj, istaknuvši da više ne ispunjava ulogu klasičnog medija.
Faktograf.hr je hrvatski medij specijaliziran za fact-checking, tj. provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru. Faktograf.hr je neprofitni medij, a pokrenut je 2015. kao suizdavački projekt Hrvatskog novinarskog društva i Gonga.
Fact-checkeri nadziru političare i građane, a tko nadzire njih?
„Kada se netko predstavlja kao neovisni provjeravatelj istine, a pritom sudjeluje u mehanizmu koji može rezultirati cenzurom političkog govora i smanjenjem dosega na društvenim mrežama, onda to više nije novinarstvo, nego kvaziregulatorna funkcija. Ako fact-checkeri nadziru političare i građane, legitimno je pitati – tko nadzire njih?“, rekao je Grmoja.
Pojasnio je da je zbog toga odbio odgovarati na njihove upite.
Nije problem provjera činjenica
Predsjednik Savjeta Mosta za tehnoetiku i antitotalitarizam Luka Goleš Babić naglasio je kako problem fact-checkinga nije u provjeri činjenica, nego u institucionalnoj arhitekturi koja se oko toga gradi.
Istaknuo je tri ključna problema: iluziju neutralnosti, jer su mnoge fact-checking organizacije financirane sredstvima Europske komisije; metodološka i vrijednosna pristranost, jer izbor tema za provjeru nikada nije politički neutralan; te promjena uloge fact-checkera, koji iz medija prerastaju u kvaziregulatorna tijela.
Saborski zastupnik Mosta, Marin Miletić poručio je da je povjerenje građana u fact-checkere ozbiljno narušeno, osobito nakon pandemije.
„Cenzurirani su vrhunski svjetski znanstvenici, brisani su računi epidemiologa i liječnika, a kasnije se pokazalo da su mnoge tvrdnje koje su proglašavane dezinformacijama bile točne“, rekao je Miletić, podsjetivši i na znanstvene analize koje su, kako je naveo, razotkrile netočne tvrdnje domaćih fact-checkera.
Posebno je apostrofirao ulogu ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek.
„Ista ministrica koja se ograđuje od odgovornosti, istodobno provodi transformaciju Agencije za elektroničke medije i uspostavlja nove mehanizme nadzora nad medijima, uključujući i područje provjere ‘istine’“, rekao je Miletić. Nakon svega što smo vidjeli, kaže zastupnik Miletić, teško je očekivati da javnost vjeruje kako će isti akteri sada objektivno odlučivati što je istina, a što nije, kazao je.
Iz Mosta navode i da se nove EU regulative 'lažno predstavljaju' kao zaštita demokracije, dok u praksi mogu postati mehanizam kojim se briselska birokracija i povezane strukture štite od političke kritike i volje građana.