HNB će bankama postrožiti kriterije kreditiranja: 'Ovo će posebno utjecati na mlade'

Hrvatska narodna banka dodatno pooštrava kriterije kreditiranja potrošača, a nova pravila trebala bi ograničiti prostor banaka za odobravanje iznimaka kod građana koji su već blizu granice svoje kreditne sposobnosti.

- Nacrtom odluke o kriterijima kreditiranja potrošača Hrvatska narodna banka uvodi promjene u dijelu koji se odnosi na dopuštena odstupanja od najvećeg dopuštenog DSTI omjera (debt service to income), kojim se ograničavaju mjesečne otplate kredita u odnosu na dohodak potrošača i dopuštena odstupanja od najvećeg dopuštenog LTV omjera (loan to value), kojim se ograničava ukupan iznos kredita u odnosu na vrijednost nekretnine u zalogu. Predloženim Nacrtom odluke od 1. listopada 2026. smanjuje se kvota dopuštenih odstupanja od propisanih ograničenja kriterija kreditiranja potrošača i jasnije definira obuhvat kredita za njihov izračun - objavili su iz HNB-a.

Riječ je o preventivnoj mjeri kojom HNB želi smanjiti rizike povezane s ubrzanim rastom kreditiranja i mogućnošću da se dio građana zaduži više nego što može sigurno otplaćivati.

Osnovna ograničenja pritom se ne mijenjaju. Kod stambenih kredita mjesečna otplata svih dugova i dalje može iznositi najviše 45 posto dohotka, dok je kod nestambenih, odnosno potrošačkih kredita, granica 40 posto. I dalje vrijedi i pravilo prema kojem kredit osiguran nekretninom u pravilu ne smije prelaziti 90 posto njezine vrijednosti. Međutim, HNB značajno smanjuje prostor bankama da od tih pravila odstupaju.

Udio stambenih kredita koji mogu biti iznimka od ograničenja zaduženosti prepolovljuje se s 20 na 10 posto, dok se kod nestambenih kredita dopušteni udio iznimaka smanjuje s deset na pet posto. Kod kredita osiguranih nekretninom također se prepolovljuje dopušteni prostor za iznimke s 20 na 10 posto.

'Ovo smanjuje prostor bankama da kreditiraju građane koji su na granici kreditne sposobnosti'

Ekonomski analitičar dr. sc. Petar Vušković objašnjava kako HNB ovom mjerom nastavlja s ciklusom monetarnog sustezanja nakon što su ocijenili da je otplata kredita postala rizična zbog mnogo izdanih kredita.

- Ovim se ne koči kreditiranje, nego smanjuje prostor bankama da kreditiraju građane koji su na granici kreditne sposobnosti. To je prije svega preventivna mjera. Kod stambenih kredita limit zaduženosti ostaje 45 posto dohotka, a kod potrošačkih 40 posto, ali HNB prepolovljuje prostor bankama za odobravanje iznimaka. Kod kredita osiguranih nekretninom i dalje vrijedi limit od 90 posto vrijednosti nekretnine, ali se i ovdje udio dopuštenih iznimaka prepolovljuje s 20 na 10 posto - rekao nam je Vušković.

Najviše bi, ističe, mogli biti pogođeni mlađi kupci nekretnina i oni koji nemaju dovoljno vlastitog kapitala. Za njih bi, dodaje, dobivanje stambenog kredita moglo postati nešto zahtjevnije, osobito ako imaju niže prihode ili postojeća zaduženja.

- Za tržište nekretnina nova pravila mogla bi značiti nešto slabiju kreditnu potražnju, a time i pritisak na cijene. Ipak, ne očekuje se veliki pad cijena nekretnina. Mjera je loša za one koji su na samoj granici odobravanja kredita i imaju niže dohotke, dok bi mogla odgovarati građanima koji već imaju određeni iznos ušteđenog kapitala, jer bi eventualno usporavanje potražnje moglo donijeti blagi pad cijena - zaključuje ekonomski analitičar. 