Hrvatska u 2024. bilježi 20,3% stanovništva u riziku od siromaštva. Najveće stope siromaštva su u Panonskoj Hrvatskoj, a najniže u Zagrebu. Više od trećine kućanstava ne može si priuštiti godišnji odmor
PORAŽAVAJUĆI PODACI
Hrvati na rubu siromaštva: Gotovo 5% građana Hrvatske vrlo teško spaja kraj s krajem
Čitanje članka:
3
min
Prema podacima iz ankete o dohotku stanovništva koju je proveo Državni zavod za statistiku (SDZS), stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2024. iznosila je 20,3 posto, a 21,7 posto osoba bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Prag rizika od siromaštva u 2024. za jednočlano kućanstvo iznosio je 7.407 eura na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 15.554 eura, pokazuju podaci DZS-a.
Osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo je 21,7 posto, a onih u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji dva posto.
Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 20,3 na stopu od 25,9 posto. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 39,4 posto.
Prema podacima DZS-a, prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu iznosio je za cijelu 2024. godinu 23.092 eura, dok je prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka 13.411 eura.
Ekvivalentni raspoloživi dohodak računa se tako da se ukupan raspoloživi dohodak kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva izračunanom prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3.
Najveća stopa rizika od siromaštva u Panonskoj Hrvatskoj, najmanja u Zagrebu
Stopa rizika od siromaštva u 2024. za Panonsku Hrvatsku iznosila je 29,7 posto, Jadransku Hrvatsku 21,2 posto, Grad Zagreb 9,7 posto i Sjevernu Hrvatsku 17,4 posto.
Osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u Panonskoj Hrvatskoj je u 2024. bilo 31 posto, Jadranskoj Hrvatskoj 22,9 posto, Gradu Zagrebu 11,1 i u Sjevernoj Hrvatskoj 18,3 posto.
Stopa rizika od siromaštva u dobi do 17 godina iznosila je 18,3 posto. Za osobe u dobi od 65 ili više godina iznosila je 37 posto.
U 2024. stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti bila je najviša za nezaposlene osobe i iznosila je 40,5 posto.
U kućanstvima bez uzdržavane djece najviše stope rizika od siromaštva u 2024. bile su u jednočlanim kućanstvima, i to u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina, 61,4 posto, te u onima koje čine žene, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 57,5 posto.
U kategoriji kućanstava s uzdržavanom djecom najviše su stope rizika od siromaštva u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 26,9 posto, te u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 23,5 posto.
Više od trećine kućanstava ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg
Prema podacima ankete u 2024., bilo je 4,6 posto osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima te 34,7 posto koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svojega kućanstva.
Nadalje, 34,9 osoba živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava.
U kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem živi 4,8 posto osoba, 15 posto osoba živi u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, a 40,6 posto u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama. Najmanji postotak osoba (1,6 posto) živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.
Pokazatelji siromaštva za Republiku Hrvatsku izračunani su iz podataka prikupljenih Anketom o dohotku stanovništva koja je provedena u 2024. godini. Anketa je godišnje istraživanje koje se provodi na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava. Ne obuhvaćaju se institucionalna kućanstva (domovi, zatvori, bolnice za trajni smještaj osoba i sl.) te populacija otoka koji čine specifičnu prostornu cjelinu zbog manje dostupnosti, osim otoka koji su mostom povezani s kopnom (Krk, Čiovo, Vir, Murter i Pag).
Anketom se prikupljaju podaci o bruto i neto dohotku kućanstava i svih članova kućanstava, podaci o obrazovnom statusu osoba, statusu u aktivnosti i zaposlenosti, brizi o vlastitom zdravlju i najmlađim članovima kućanstva, podaci o financijskome i materijalnom statusu kućanstva te podaci o ostalim aspektima životnih uvjeta kućanstava.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
