Maori obožavaju tetovaže, ali su i vrlo vješti lovci i umjetnici

Doselili su se na Novi Zeland u 13. stoljeću s prostora istočne Polinezije. Danas poznati kao Maori, u početku su bili podijeljeni u brojna plemena, sve do dolaska Europljana koji su im dali to ime. Maor znači “običan” ili “prirodan”.

Vremenom su se razvili u poljoprivrednike i lovce. Također su počeli razvijati društveno uređenje plemena, odnosno došlo je do socijalnog raslojavanja na podplemena, klanove i klase pa su nastali slojevi poput plemstva, svećenika i robova. 
Prije karakterističnih naselja obrambenog tipa zvanog pa Maori su živjeli u naseljima poznatim kao kainge, koje su najčešće gradili na obalnim lokacijama blizu luke. Maori žive od ribolova, uzgoja slatkog krumpira i drugog povrća. Sakupljaju školjke, bobice i korijenje. Oruđe su izrađivali od kamena i drveta. 

Žive u plemenu koje se naziva iwi. Proširena obitelj (whanau) zadržava pravo na specifičnim izvorima hrane i parcelama zemljišta koje se mogu prenijeti na djecu članova plemena. Hranu pripremaju tako da u zemlji iskopaju rupu. U nju se zatim ubaci usijano kamenje. Tada na to kamenje polažu hranu umotanu u lišće. Specifične tetovaže rade iglom izrađenom od ljudske kosti ili krila albatrosa.

Tradicionalnu umjetnost činili su rezbarenje drva, tkanje, kapa haka predstave (vrsta pjesme i plesa povezana sa znakovnim jezikom u kojem svaki pokret ima značenje), whaikorero (formalni govor prilikom ceremonije dobrodošlice) i moko ili tetoviranje. Ratni ples haka, koji su izvodili prije ratnog juriša, vječnim je učinio novozelandski ragbi tim All Black.

Prvo su zemlju otkrili na istraživačkim plovidbama u kanuima, a poslije su u malim skupinama dolazili na otoke. Dolaskom Europljana populacija Maora počinje opadati pa ih tako danas ima samo oko pola milijuna. Bili su lovci i sakupljači te su se bavili lovom na velike ptice moe.