Mljac! Zrno koje je ukusno i kuhano i pečeno

Sigurno ste se krajem ljeta osladili mladim klipom kukuruza za koji se ne možete odlučiti je li finiji kuhan ili pečen. Kao ni mi. 

Ova biljka slatkastih zrna podrijetlo vuče iz Središnje Amerike, a u Europi se proširila nakon Kolumbovog otkrića američkog kontinenta. Kukuruz ili ''zrno života'', kako su ga na svojem jeziku nazivali u njegovoj postojbini, u naše je krajeve dopremljen 1572. godine. Nazivali su ga urmentin. Nekad je ljudima bio temelj ishrane jer su od njega pravili palentu ili žgance, fini domaći kukuruzni kruh, a danas kada ima oko 500 vrsti kukuruza, koristi se za pravljenje tortilja ili se od kukuruza kokičara prave kokice. 

Danas je gotovo čitava Slavonija zasijana poljima kukuruza. Stabiljka kukuruze, kako se naziva regionalno, visoka je dva do tri metra. Bere se kombajnom, a nekad ga se strojno ljušti već na polju. Ima od 200 do 400 zrna na klipu. 

Koristi se za hranu, odjeću - baš za sve

Svugdje na svijetu nailazimo na beskrajna polja kukuruza pa je s pravom uz bok pšenici i riži kao jedna od ti vodeće poljoprivredne kulture u svijetu. Preradom kukuruznog zrna dobivamo cornflakes, sirup, kozmetiku, umjetna tekstilna vlakna te razne boje i sirovine za proizvodnju papira i plastičnih masa.