Običaji: Od adventskog vijenca, do pšenice i okićenog drvca

Svaki narod Božić obilježava na poseban način. Neki običaji su isti, neki slični, a neki različiti. Svima je zajedničko iščekivanje najljepšeg razdoblja u godini. Pravo čekanje velikog blagdana počinje s prvom nedjeljom došašća ili adventa. Ove godine to je bilo 1. prosinca. Četiri nedjelje uoči Božića pale se svijeće na adventskom vijencu. Iako ih se može kupiti, najljepši su oni vijenci kućne izrade. 

Prije Božića slavimo Svetog Nikolu

Došašće je vrijeme pripreme za Isusovo rođenje, a četiri tjedna koliko došašće traje simboliziraju četiri tisućljeća. Toliko je naime prema Bibliji prošlo vremena od stvaranja svijeta do Isusova dolaska. 

Prije Božića, 6. prosinca slavi se Sveti Nikola koji je zaštitnik djece i pomoraca, ali i mnogih drugih. Na spomendan Svetog Nikole djeca dobivaju poklone u čizmice koje tijekom noći ostave kraj prozora. Oni koji nisu bili dobri kao opomenu dobiju šibu od Krampusa. 

Na blagdanske stolove ide i pšenica

Na Svetu Luciju ili Svetu Barbaru sadi se pšenica. Ona je simbol obnove života i plodnosti, a u vrijeme Božića ukrašava božićni stol u vrijeme obroka ili stoji pod borom. Pod okićeni bor stavljaju se i jaslice koje jasno simboliziraju Isusovo rođenje u štali. Uz Isusa, Mariju i Josipa uvijek su i tri kralja koja su mu donijela poklone, ali i životinje koje su bile tu u vrijeme rođenja.

Nekad su ukrasi za drvca bile jabuke, naranče, šljive...

Drvce se u Hrvatskoj kiti od 1850. godine. Nekada su se na jelke i borove stavljale jabuke, naranče, šljive i kruške, kao i pozlaćeni orasi i lješnjaci. Neki su kao ukrase stavljali i slastice od šećera i papira. Oni koji su ih imali, borove su ukrašavali staklenim figurama. 

Danas se drvca ukrašavaju uglavnom staklenim, plastičnim i sličnim kuglicama, a posebnu draž daju im lampice. Neki vole šarene, neki jednobojne. Kako god svako drvce živne kada na njemu zasvijetle lampice koje danas imaju i zvuk. Obično sviraju božićne pjesme. 

Običaj je drvce kititi na Badnjak

Drvce se prema običajima kiti dan uoči Božića koji se zove Badnjak. Prema starim običajima na taj dan se u kuću unose tri velika panja koja simboliziraju Sveto Trojstvo, slama koja simbolizira rođenje, te se postavljaju jaslice. Osim toga, na Badnjak ljudi poste pa obično jedu ribu, najčešće bakalar. U ponoć svi odlaze na svečanu misu. 

Za razliku od skromnog Badnjaka, božićni stolovi prepuni su ukusne hrane i još slasnijih kolača.