Obavijesti

News

Komentari 2

Klasić: Mračna zvijezda Danica

Klasić: Mračna zvijezda Danica

Treba sustavno i organizirano voditi učenike i studente na mjesta gdje su holokaust i genocid(i) poprimili svoj najgori oblik

Krajem 18. i početkom 19. stoljeća europski Židovi, poglavito oni iz Austro-Ugarske Monarhije, u sve većem broju počinju dolaziti u Hrvatsku. Jedna od njihovih destinacija bit će i podravski gradić Koprivnica. U sljedećih stotinjak godina koprivnički će Židovi, kao industrijalci, bankari, liječnici, profesori, sportaši i kulturnjaci, postati društvena i ekonomska elita toga grada. Pa će se upravo i njihovom zaslugom ovo malo provincijsko mjestašce, čiji su se stanovnici uglavnom bavili poljoprivredom, početi preobražavati u moderan, pa čak i industrijski, gradić. Jedan od važnih “motora” razvoja grada postat će vremenom i kemijska tvornica “Danica”, koju početkom 20. stoljeća gradi židovski poduzetnik Adolf Švarc Daničić. On tad, prilikom otvaranja, ni u najgorem snu nije mogao zamisliti namjenu koju će pogoni njegova poduzeća dobiti tridesetak godina kasnije. Naime, upravo će u tad već napuštenom prostoru tvornice 15. travnja 1941. ustaše osnovati prvi koncentracijski logor za nepoćudne građane novoosnovane “nezavisne” hrvatske države. Prvi, od njih ukupno četrdesetak, koliko će ih do proljeća 1945. djelovati na području NDH. Na današnji dan, 18. travnja 1941., u logor će stići prvi zatočenici. Ukupno će u godinu i pol postojanja kroz “Danicu” proći gotovo 4500 muškaraca, žena i djece. Taj logor nije bio mjesto masovnog ubijanja. U njemu će život izgubiti tek nekoliko osoba. Među njima i Željko Selinger, ugledni građanin, liječnik i osnivač kazališne sekcije u Koprivnici, poznat između ostalog i po tome što siromašnim sugrađanima nije naplaćivao zdravstvene usluge. Većina zatočenika iz “Danice” bit će prebačena u neki od ustaških i nacističkih logora smrti, poput Jadovna na Velebitu, Jasenovca ili Auschwitza, iz kojih se uglavnom neće živi vratiti. Iako nisu masovno ubijani, logoraši su u “Danici” prebijani, mučeni, izgladnjivani i ponižavani, a prije ulaska u logor i temeljito opljačkani. Što se tiče sastava logoraša, najviše je bilo Srba, zatim Židova, Hrvata antifašista i Roma.

U Evanđelju po Ivanu Isus sebe, kao glasnika svjetla, radosti i nade, naziva “sjajnom zvijezdom Danicom”. Ova ustaška “Danica”, sa svojom tamom, strahom i beznađem bila je perverzna inverzija svega u što je Krist vjerovao, i u što je svoje sljedbenike uvjeravao. Da stvar bude tragičnija, oni koji su osnovali “Danicu”, ali i Jadovno i Jasenovac, smatrali su se gorljivim sljedbenicima Isusa Krista.

Kao što sam napisao, “Danica” je bila prvi, ali ne i jedini ustaški logor za vjerski, rasno, etnički ili politički nepoćudne i nepoželjne građane. Zato je ona, kako to ističe koprivnički povjesničar i neumorni borac protiv revizionizma i zaborava Dražen Ernečić, ishodište holokausta u NDH.

Unatoč pokušajima revidiranja prošlosti, uglavnom lažima i obmanama, činjenice o onome što se događalo u periodu kad su ustaše upravljale Hrvatskom su nepobitne. A te činjenice, nažalost, govore da je ustaški režim, uz nacistički, bio jedan od najokrutnijih u Europi. Članovi ustaškog pokreta i svi koji su simpatizirali ustaški režim odgovorni su za provođenje tri genocida. Zakonskim rješenjima, a zatim i njihovom provedbom sudjelovali su u projektu istrebljenja Srba, Židova i Roma. Gotovo isključivo civila. Kako odraslih muškaraca, tako i žena i djece. Rezultati tog projekta su zastrašujući. O njima najbolje govori broj stradalih, ali i divljenje koje su svojim zvjerstvima ustaše izazivale kod svojih nacističkih mentora.

Povijest se ne može promijeniti, ali to ne znači da je zbog toga treba zanemariti. Jer kako su s pravom govorili stari Rimljani, iskustvo je najbolji učitelj. I ono iskustvo koje nas oplemenjuje, ali i ono koje nas opominje. S obzirom na to da su Hrvati dali sramotan i nezanemariv “doprinos” holokaustu prije 85 godina krajnje je vrijeme da se s tom mračnom stranicom vlastite prošlosti počnu na racionalan način i suočavati. Ali to ne smije biti samo zadatak obrazovnih institucija. To mora biti sveobuhvatan projekt u kome će svoj doprinos dati svi društveno utjecajni pojedinci i institucije.

Možda bi veliki korak u tom smjeru bilo osnivanje nacionalnog muzeja holokausta. Muzeji tog tipa postoje po brojnim europskim i svjetskim državama, uključujući i one čiji državljani po okrutnosti tijekom Drugog svjetskog rata nisu bili ni do koljena ustašama. Ali dok se pripremamo na jedan veliki bilo bi dobro konstantno raditi i niz malih koraka. Npr. sustavno i organizirano voditi učenike i studente na mjesta gdje su holokaust i genocid(i) poprimili svoj najgori oblik. Poput Jasenovca i Jadovna. Ali i tamo gdje je na današnji dan 1941. sve započelo. U koprivničku “Danicu”. 

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 2
'Bili smo na mostu smrti, a oni koji su tu stajali brzo su umrli'
40 GODINA OD ČERNOBILA

'Bili smo na mostu smrti, a oni koji su tu stajali brzo su umrli'

DRUGI DIO Hrvatski znanstvenik Zdenko Franić posjetio je Černobil i stajao na mjestu s kojeg su stanovnici Pripjata promatrali plamen nakon eksplozije. Svi ti ljudi su završili u agoniji...
VIDEO Vlasnik s kobilom upao u jamu u Zagorju: 'On je ispuzao, oko kobile smo kopali bagerom'
DETALJI DRAMATIČNOG SPAŠAVANJA

VIDEO Vlasnik s kobilom upao u jamu u Zagorju: 'On je ispuzao, oko kobile smo kopali bagerom'

Vlasnik je s kobilom jahao šumom kada su oboje propali u jamu duboku oko tri metra. Uspio se sam izvući, dok je kobila ostala zarobljena, pa su u pomoć pozvani vatrogasci DVD-a Marija Magdalena
Plin, AI, brodovi: Veleposlanica McGraw najavila 'zlatno doba' u odnosima SAD-a i Hrvatske
'HRVATSKA MOŽE BITI LIDER'

Plin, AI, brodovi: Veleposlanica McGraw najavila 'zlatno doba' u odnosima SAD-a i Hrvatske

Zahvaljujući energetskoj sigurnosti Hrvatska je u poziciji da napravi velike iskorake u umjetnoj inteligenciji, smatra veleposlanica. Ne želeći iznositi pojedinosti, rekla je da će se u Dubrovniku potpisati "monumentalni poslovi kakvi dosad nisu viđeni u Hrvatskoj".