Amerikanci od mita napravili zbrku: Sumrak grčkih bogova

Od filma “300” Zacka Snydera, snimljenog 2007. prema stripu Franka Millera, grčki mitovi osvojili su Hollywood. Snyderov je film, kao i strip, akcijska fantazija o jednoj od najslavnijih bitaka u kojoj tristo Spartanaca, predvođeni kraljem Leonidom, zaustavlja u klancu Termopile Kserksovu perzijsku vojsku. Unatoč tjelesnoj nadmoći Spartanaca i dizajnu filma koji je dio kritike usporedio s nacističkom estetikom, Snyderov je film ipak zamišljen i napravljen po ljudskoj mjeri. Ljudi su na zemlji, a bogovi negdje drugdje... 

Veliki hit “Igre gladi” redatelja Garyja Rossa snimljen je prema romanu Suzanne Collins, koja je priču svoje fantazije preuzela od grčkog mita o Tezeju i kralju Minosu koji organizira godišnju ljudsku žrtvu Minotauru, koji živi u opasnom labirintu ispod Minosove palače. I u “Igrama gladi” ljudi i junaci su na zemlji, a bogovi su negdje drugdje. 

Najnoviji film Ridleya Scotta “Prometej” znanstveno-fantastična je verzija grčkoga mita o Titanu Prometeju maštovito zacrtanog u teretnom svemirskom brodu Scottova “Aliena”. Iako krstare svemirom, i Scottovi su junaci na čvrstom podnožju. 

Ne zna se gdje su bogovi, a gdje ljudi

No, u dva holivudska hita o grčkim bogovima, polubogovima i ljudima, “Sudaru Titana” i “Bijesu Titana” više se ne zna gdje su bogovi a gdje ljudi. Sve je moguće, pa tako i nadograđivanje grčkih mitova, poput onoga o Meduzi, morskom čudovištu Krakenu kojega ubije grčki junak i polubog Perzej. Kraken je mitsko strašilo iz vikinške mitologije, nalik divovskoj hobotnici, koju u “Sudaru Titana” pretvaraju u morsku zmiju. 

Nakon golemog uspjeha “Sudara Titana” autori nastavka, “Bijesa Titana”, ipak su odlučili ne miješati više mediteranski jug s nordijskim sjeverom i monstrume preuzeti iz bogatog grčkog mitskog bestijarija.

Perzej se tako prvo bori s himerama, a potom s kiklopima i Minotaurom. Sve bi to bilo lijepo da nema zbrke s bogovima i Titanima. Autori oba filma uzimaju iz grčkih mitova ono što im treba i od toga rade što im padne na pamet. 

Od Titana ni T

Zašto se filmovi zovu “Sudar Titana” i “Bijes Titana” kad Titane vidimo na kapaljku: u prvome filmu nijednog, u drugome jednog, Krona. Mogli su slobodno nazvati filmove “Sukob bogova” i “Bijes bogova”, jer u oba filma ima nešto - ne puno - grčkih bogova: Zeus, Had, Ares, Posejdon, Hefest... 

Možda su Titani zadržani u naslovima kao znak poštovanja prema Harryju Harryhausenu, slavnom američkom majstoru animacije bez kojega tog filma ne bi ni bilo. Danas Harryhausenove lutke zamjenjuju mnogo moćniji efekti i kompjutorska animacija. 

Osim zbrke koje stvaraju naslovi filmova, način kako su karakterizirani bogovi unosi još veći kaos. Više su nalik čarobnjacima iz “Gospodara prstenova” nego bogovima iz mitologije. 

Grčke bogove jedino moć i besmrtnost razlikovala od smrtnika

Grčki su bogovi bili poput ljudi, podložni svakom ljudskom porivu, grijehu ili želji - toliko nesavršeni da ih je jedino njihova moć i besmrtnost čini različitima od smrtnika. Deset kršćanskih grijeha premalo je za grčke bogove - oni su ih imali mnogo više. Vladar Olimpa, Zeus, na primjer, bio je najveći ženskar od svih bogova - imao je bezbroj ljubavnica, avantura, preljuba. S njim nijedna žena nije bila sigurna - bio je u pravom seksualnom smislu gospodar neba i zemlje. Imao je šezdesetero božanske djece i šezdesetosmero djece polubogova - među kojima je i Perzej. Zeus, kojega u ta dva filma glumi dostojanstveni Liam Neeson, vrli je mudrac i starina kojemu žene nisu na pameti! A bog podzemlja i Zeusov brat Had, koji je svoju družicu Perzefonu oteo i silovao dok je brala cvijeće, u filmu glumi čedni, mrki i melankolični Ralph Fiennes. 

Seksualnu uškopljenost nadomjestili bukom i bijesom

Seksualnu uškopljenost oba “Titana” njihovi su autori morali nadomjestiti bukom i bijesom, apokaliptičkim prizorima razaranja i borbi s čudovištima, koji u “Bijesu Titana” postaju teško podnošljivi. 

Bitke u tom filmu nalik su planetarnim kataklizmama: ruše se brda, utroba zemlje je nalik erupciji vulkana, junaci i bogovi padaju u ponore, drobe ih planine, pali vatra i oni su svejedno živi i zdravi, kako ljudi i polubogovi tako i bogovi. Preživjeli su kataklizme i bitke, no na kraju, jedan po jedan, bogovi umiru i pretvaraju se u prah - osim Hada koji postaje čovjek. 

Najavljuje se i treći nastavak

Producenti najavljuju i treći nastavak, “Osvetu Titana”. Kome će se Titani - kojih u filmovima uglavnom i nema - osvećivati nakon pokolja bogova u “Bijesu Titana”, to valjda ne znaju ni oni sami.