Poduzetništvo kao vožnja automobila bez kontrole?

Sjedate u automobil s početka prošlog stoljeća. Iznenađeni ste jer u njemu nema upravljačke ploče i kompjutora na kojeg ste navikli. Ima samo osnovne sustave - volan, gas, kočnice i kvačilo. Ništa više. Pitate se kako znati brzinu vožnje, je li sve u redu s radom motora, ima li dovoljno benzina, ulja, itd. 

Može li se takav automobil uopće voziti u današnje vrijeme? Odgovor se zna – naravno, kako da ne! No, tako opremljenim automobilom ne možete kontrolirano upravljati, a uvijek ga vozite uz veliki rizik da uopće ne stignete do cilja budući da je većina sustava izvan vaše kontrole. Kod takvog automobila ne bi znali je li se nešto pokvarilo i da li će stati na pola puta. 

Želite li takav automobil? Siguran sam da bi vaš odgovor bio odrješito: NE!

Sada vas želim upitati da li možete upravljati tvrtkom koja nema kontrolni sustav za upravljanje? Da, možete, jednako kao i s automobilom iz gornjeg primjera. No, i u ovom slučaju nikada nećete znati što ste postigli, da li idete prema pravom cilju te da li vam je tvrtka uspješna ili ide prema teškoćama. 

Što vam je potrebno da bi kontrolirano vodili tvrtku? 

To je poslovni plan. Njime definirate tko, kada, kako, gdje te s kojim troškovima i prihodima će tvrtka poslovati u sljedećih godinu, tri ili pet. Kao konzultant radio sam u puno kompanija koje su nastale nakon osamostaljenja Hrvatske i mogu zaključiti da njih 95 posto nije izradilo niti jedan poslovni plan. Pola tih tvrtki pohvalilo se kako kontrolira poslovanje tako da prate poslovne rezultate proteklih mjeseci, tromjesečja ili godina u odnosu na ista razdoblja prijašnjih poslovnih godina. OK, radili su barem neke analize. No, nisu svjesni da u biti analiziraju prošlost koja se ne može ispraviti. Sve je to i nekako funkcioniralo do dolaska recesije. Tvrtke su se širile, rasli su prihodi i dobit. Dolaskom krize pali su prihodi, zatvorila su se tržišta, nestali kupci, a rokovi naplate višestruko su se produžili. Brojnim tvrtkama poslovanje je krenulo nizbrdo. U tom se trenutku uvijek postavlja pitanje: “A što da sada radimo?” A dati odgovor u tom slučaju je teško - pa i nemoguće - bez odgovarajućeg poslovnog plana. Tada tvrtke obično pristupaju stihijskom rezanju troškova, smanjenju plaća te otpuštanju djelatnika. Poduzetnika “lovi” panika.

Analiza prošlih poslovnih događaja je korisna ukoliko se saznanja o poslovnim rezultatima ugrade u predviđanja, odnosno u poslovne planove za narednu godinu. Osim povijesti  valja analizirati i trendove koji se javljaju na vašem tržištu. Moraju se dobiti odgovori na pitanja da li pada ili raste potražnja za vašim proizvodima ili uslugama. Mora se izvršiti analiza tržišta. Kad sve informacije ugradite u poslovni plan počinjete kontrolirano upravljati tvrtkom ako isti provedete kroz sve aktivnosti tvrtke.

Zašto?

Odgovor je jednostavan. Kada izrađujete poslovni plan neophodno je tekstualno i brojčano opisati odgovore na prije postavljena pitanja. Odgovorima na ta pitanja definirate kontrolne točke i pripadajuće mjerljive elemente plana. Kada uspostavite takve mjerljive točke tada postignute , odnosno povijesne rezultate, možete usporediti s planom, a ne s prošlošću. Dobar poslovni plan mora imati i tzv. "what if", odnosno na hrvatskom “što ako”, analizu koja unaprijed definira poteze poduzetnika ukoliko dođe do odstupanja od očekivanih poslovnih rezultata. Ovo je od posebne važnosti u sadašnjem trenutku kada je tržište nestabilno i nepredvidljivo. Također u tom slučaju ne postoji razlog za paniku jer se unaprijed zna što će se napraviti da se poslovanje tvrtke usmjeri prema očekivanim rezultatima.  

Dobrim poslovnim planom i analizom postignutog i planiranog postiže se kontrolirano upravljanje tvrtkom. 

Svakako bih htio naglasiti da je dobar poslovni plan neophodan svima - kako početnicima, tako i tvrtkama koje su već dugo vremena na tržištu. Da je tomu tako svjedoče problemi s tvrtkama koje posljednjih godinu dana pune medijski prostor. U slučaju da su te i takve tvrtke imale dobre poslovne planove i what if analize, ne bi zapale u nevolje ili bi nevolje i problemi bili manji. Bilo bi znatno manje štrajkova i nezaposlenih ljudi.

Ovdje bih želio citirati jednu izjavu nekadašnjeg legendarnog direktora tvrtke Apple, Steva Jobsa.  Rekao je sljedeće: „Donijeti odluku što ne raditi je isto tako važno kao i donijeti odluku što raditi“. Da bi si olakšali odluku u oba slučaja se mora imati poslovni plan koji će u mnogočemu pomoći pri donošenju odluka – i to onih ispravnih!

Budućnost poduzetništva u Hrvatskoj - budite spremni

Također bih želio skrenuti pažnju postojećim, a posebno novim poduzetnicima na idućih godinu do dvije. Bez obzira na neke kritike mora se istaknuti da Vlada stvara temelje za ponovni zamah gospodarstva. Dobrom analitičaru ne mogu promaknuti izjave da se pripremaju krediti u sklopu HBOR-a s vrlo niskim kamatama. Osim toga u pripremi je i novi zakon o poticanju ulaganja koji će u dobroj mjeri potaknuti investicije kod svih vrsta poduzetnika. No, ove će mjere pasti na plodno tlo samo ukoliko poduzetnici odmah započnu s izradom poslovnih planova i u sklopu njih s izradom investicijskih studija koje će tvoriti temelj za korištenje povoljnih kredita. Jasno mi je da poduzetnici smatraju da je tržište hrvatske malo te da nije dovoljno financijski jako da prihvati nešto novo. Istina, to je jedan od razloga da se u ovom trenutku ne ulazi u investicije. No, važno je znati da ih je sada ipak neophodno napraviti, da je potrebno pokrenuti investicije u nove pogone i tehnologije s obzirom da nam se od sredine sljedeće godine otvara vrlo veliko tržište Europe.

Sada kada sve to znate, ne možete zanemariti važnost poslovnog planiranja.  Dakle, sa sigurnim sustavom, sigurno se i vozi. 

O autoru

Željko Kovač je direktor i vlasnik Centra za poduzetništvo Zagreb i u svojoj dugoj karijeri savjetovanja i rada na podizanju i usavršavanju poduzetničkih projekata ima preko 200 uspješno pokrenutih tvrtki i poduzetničkih projekata. Centar za poduzetništvo Zagreb osnovan je 1989. godine i jedna je od vodećih hrvatskih tvrtki usmjerenih na pružanje savjetničkih usluga u organizaciji i provođenju poslovnih modela institucija i tvrtki, pripreme financiranja poslovnih pothvata te provođenje obrazovanja poduzetnika i djelatnika državnih institucija.