Zoran Milanović otišao je ove subote na proslavu rođendana 90-godišnje Riječanke, a onda od toga napravio predizborni spot koji je objavio na društvenim mrežama.
Za sirotog premijera koji je prisiljen raditi sve ono što mrzi, koji mora gaziti preko svega u što se zaklinjao, koji se pretvorio u političara kakve je donedavno otvoreno prezirao.
Nakon ručavanja po menzama i pučkim kuhinjama, naguravanja među običnim ljudima, rukovanja s turistima i prodavanja ENC uređaja na naplatnim kućicama, Zoran Milanović ove subote otišao je korak dalje: doduše, opet u Rijeku, ali ovoga puta na rođendan 90-godišnje Josipe Turk.
Njegova obožavateljica pismom ga je pozvala na svoju proslavu, počastila kolačima i izjavila kako je premijer "stvarno čovjek na svom mjestu, zbilja dobar i jednostavan, priča kao običan čovjek, zbilja dobar čovjek".
Milanović se lijepo sredio, odnio joj cvijeće, čestitao i izljubio, rekao da neće povećati mirovine, zahvalio na gostoprimstvu i odličnom društvu.
A onda od toga napravio predizborni spot koji je objavio na društvenim mrežama.
Zoki kao Miki
U maniri Milana Bandića iz najboljih dana.
Bandića kojeg je Milanović prezirao, skupa s njegovim krstitkama i kumstvima, svadbama i rođendanima, zagrljajima i poljupcima, darivanjima i posjetima najstarijim Zagrepčanima.
Premijer je, dakle, spustio letvicu.
Spustio se s političke uzvisine i prihvatio onoga od čega je godinama panično bježao.
Nećemo sada griješiti dušu i reći da Milanović još nikada do sada nije posjećivao građane za njihove rođendane, odazivao se pozivima svojih obožavateljica i nosio cvijeće bakicama.
Ali ako je to i činio, tada to nikada do sada nije izašlo u javnost, sigurno ne na ovaj način, u obliku nepatvorenog predizbornog spota.
Bandićeva škola
A upravo taj spot, spretno režiran i profesionalno obrađen, potvrđuje kako Milanović u subotu nije na rođendansku proslavu otišao radi gospođe Josipe, nego radi sebe.
To je stara Bandićeva škola: nema svrhe nositi bakici cvijeće ako to nitko ne vidi.
I samo zbog toga je razumljiva žrtva koju je hrvatski premijer, šampion antipopulizma, podnio ove subote. Njegov usiljeni osmijeh, kao i rutinska poruka kojom je gospođi Josipi zahvalio na gostoprimstvu i odličnom društvu, o tome dovoljno govori.
Baš kao što izjava slavljenice o tome kako je premijer "dobar, jednostavan i običan čovjek" govori u prilog tvrdnji kako glavna zvijezda ovog spota nije bila 90-godišnja Riječanka, nego predsjednik Vlade u predizbornoj kampanji.
Naravno da predsjednik Vlade može svakome otići na rođendan. Ali to onda neće objaviti na Facebooku. Osim, naravno, ako taj predsjednik Vlade nije iznenada poprimio manire nekog drugog tipa političara.
Onog koji mu se oduvijek gadio.
Težina žrtve
Shvaćate li sada težinu žrtve koju je Zoran Milanović podnio ove subote?
I opet, nije stvar u tome da obični građani i birači ne vole ovakve stvari kod političara. Većini je to sigurno simpatično.
Stvar je u tome da ih Milanović mrzi.
I ne samo takve: mrzio je obilaske područja pogođenih sušom, poplavom ili snijegom i nazivao to "naslikavanjem", mrzio je Kosoricu zbog njezina poziranja na naplatnim kućicama, mrzio je Bandića zbog besprizornog populizma, mrzio je obilaske gradilišta, vojne parade, nogometne navijače...
A sada se morao primiti svega toga.
Fali još samo da prihvati poziv za kumstvo osmom djetetu neke socijalno ugrožene obitelji.
Ili da nabavi psa. Ili još bolje, da ponekad prošeće psa Milanke Opačić.
