Otkrivamo nepoznate narodne priče iz 'ukletih' hrvatskih dvoraca koje žive već stoljećima. Ispod kule Nehaj navodno se krije tajni labirint, a u nekim dvorcima, prema predaji, zazidani su kosturi
POSTOJE I ONI UKLETI
Legende o hrvatskim dvorcima i mračne tajne koje sakrivaju
Čitanje članka:
5
min
Hrvatska je zemlja bogata desecima dvoraca, utvrda i kula, a uz svaki od njih do danas su preživjele misteriozne legende isprepletene povijesnim činjenicama. Neki su napušteni i tihi, drugi i dalje žive kao muzeji i kulturna središta, ali gotovo svi nose i svoju tamniju, mitsku stranu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:33
Veliki Tabor
Veliki Tabor jedan je od najbolje sačuvanih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske. Gradila ga je plemićka obitelj Rattkay u 16. stoljeću, a u njihovom je vlasništvu ostao sve do 1793. godine.
Najstariji dio kompleksa čini središnja utvrda koja je imala i stambenu i obrambenu funkciju. U 16. stoljeću dograđene su četiri polukružne kule, a u 17. stoljeću prostorije uz sjeverni zid. Među poznatijim vlasnicima ističe se slikar Oton Iveković, koji je dvorac često prikazivao u svojim djelima. Tijekom Drugog svjetskog rata Veliki Tabor bio je i zatvor.
Kroz stoljeća su se širile brojne legende, o sablastima koje lutaju dvorcem, čudnim stenjanjima u olujnim noćima te povorkama kostura koje se pojavljuju uoči Svih svetih.
Najpoznatija je legenda o nesretnoj ljubavi Fridrika Celjskog i Veronike Desinićke. Njihova zabranjena ljubav završila je tragično: Veronika je optužena za vještičarenje i, prema predaji, ubijena te zazidana u zid dvorca. I danas se priča da se u Velikom Taboru u zimskim noćima može čuti njezino jecanje.
Okić-grad
Stari grad Okić, smješten na obroncima Plešivice između Samobora i Jastrebarskog, jedan je od najstarijih hrvatskih utvrđenih gradova. Prvi zapis o njemu datira iz 1193. godine. Kroz povijest je služio kao strateška promatračnica i utvrda, a nikada nije osvojen.
Legenda govori o planinskoj vili koja je spasila Okić od Turaka. Kada su branitelji ostali bez hrane i nade, vila im je savjetovala da preostale zalihe pokažu neprijatelju. Turci su, uvjereni da je utvrda dobro opskrbljena, odustali od opsade i povukli se.
Kula Nehaj
Simbol grada Senja, kula Nehaj, i danas je obavijena legendama. Prema predaji, ispod nje se nalazi podzemni labirint koji je služio kao tajna poveznica između Uskoka i grada. Tim su se prolazima prenosili hrana i ranjenici.
U tim pričama posebno se ističe legenda o djevojčici Zori Riđokosoj, koja je vodila skupinu siročadi. Oni su preživljavali skrivajući se u labirintima kule i pljačkajući bogate, a nikada nisu bili uhvaćeni.
Dvorac Prandau-Normann
Dvorac u Valpovu jedan je od tri najvrjednija dvorca u Hrvatskoj. Uz njega se veže legenda o Katarini, djevojci tragične sudbine.
Zbog ljubavi i spletki, Katarina je, prema predaji, živa zazidana u zid dvorca. Stoljećima kasnije, bolesni poručnik koji je boravio u dvorcu navodno je viđao njezin duh, koji mu je rekao da će ozdraviti ako pronađe njezine kosti, što se, prema legendi, i dogodilo.
Mačkamama, Osijek
Dvorac Mačkamama povezan je s Paulinom Hermann, ženom poznatom po iznimnoj ljubavi prema mačkama i egzotičnim životinjama. U njezinu domu navodno je živio i lav, što je u tadašnjem Osijeku izazivalo čuđenje i osude. Danas je ispred vile postavljen kip u njezinu čast.
Lovački dvorac Bilje
Lovački dvorac u Bilju dao je sagraditi vojskovođa Eugen Savojski u 18. stoljeću. Bio je povučena osoba bez potomaka, a nakon smrti njegova je želja bila da mu srce bude pokopano u Torinu. Danas je dvorac dio uprave Parka prirode Kopački rit.
Dvorac Bisag
Dvorac Bisag kraj Svetog Ivana Zeline poznat je po neobičnim legendama. Smatra se da je na njegovu mjestu postojala srednjovjekovna utvrda, a kroz povijest je bio u vlasništvu više plemićkih obitelji.
Posebno je poznata priča o sablastima i zakopanom blagu, ali i mračnim legendama koje uključuju oskvrnuće grobova i neobjašnjive pojave u dvorcu.
Miljenko i Dobrila
Dvorac Vitturi u Kaštel Lukšiću sagrađen je oko 1493. godine od strane trogirske plemićke obitelji Vitturi. Danas je najpoznatiji po jednoj od najtužnijih hrvatskih ljubavnih legendi, priči o Miljenku i Dobrili.
Prema predaji, Dobrila i Miljenko zaljubili su se unatoč zabrani njezine obitelji. Njezin otac, konte Radoslav Vitturi, pokušao ih je razdvojiti i prisiliti Dobrili brak sa starijim plemićem Družimirom. Miljenko je na vrijeme saznao za plan i spriječio vjenčanje.
Ubrzo nakon toga, Miljenko je prognan, a Dobrila zatvorena u samostan. Ipak, ponovno su pokušali biti zajedno, no tragedija ih je sustigla, prema legendi, Dobrilin otac ubio je Miljenka na mostu dvorca 1690. godine. Dobrila je od tuge ubrzo umrla. Na njihovu grobu stoji natpis: „Pokoj ljubovnikom”.
Kliška tvrđava
Kliška tvrđava podignuta je na strmoj hridi iznad prijevoja između planina Kozjak i Mosor, na strateškoj točki koja je stoljećima kontrolirala pristup Splitu i dalmatinskoj unutrašnjosti. Zbog svog položaja imala je iznimnu vojnu važnost kroz čitavu povijest, a u njoj su se izmjenjivale različite vlasti i uprave.
U tvrđavi je, prema predaji, 1620. godine rođena Hasanaginica, pravim imenom Fatima Pintorović, poznata iz jedne od najpoznatijih narodnih balada kao tragična supruga Hasan-age Arapovića.
U 16. stoljeću u Klisu je, prema povijesnim zapisima, boravila i princeza Mihrimah, kći osmanskog sultana Sulejmana Veličanstvenog. Kroz raniju povijest, na Klisu su stolovali i Trpimirovići, kao i moćna hrvatska velikaška obitelj – bribirski knezovi Šubići, što dodatno potvrđuje važnost ove tvrđave kao jednog od ključnih strateških i političkih središta tog vremena.
Trakošćan
Dvorac Trakošćan podignut je u 13. stoljeću kao manji burg u sustavu obrambenih utvrda Zagorske kneževine. Kroz povijest je mijenjao vlasnike i funkcije, a od 1953. godine u njemu se nalazi stalna muzejska postava. Uz vjernu rekonstrukciju nekadašnjeg plemićkog života, u dvorcu su izloženi vrijedni primjerci baroknog namještaja te brojni povijesni predmeti koji svjedoče o načinu života kroz stoljeća.
Prema jednoj legendi, ime Trakošćan potječe od drevne tračke utvrde (arx Thacorum) koja je, navodno, postojala još u antici. Druga predaja kaže da naziv dolazi od viteškog roda Drachenstein, koji je u ranom srednjem vijeku vladao tim područjem.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
