Ovo je dobra vijest za Ukrajinu i loša vijest za Rusiju, a to nam je i bila namjera, rekao je njemački kancelar Merz nakon maratonskih pregovora u Bruxellesu. Tri članice odbile su sudjelovati!
SUMMIT U BRUXELLESU
Lideri EU u sobi bez mobitela, dramatični pregovori i odluka o Ukrajini. Tri članice bile protiv!
Čitanje članka:
5
min
Nakon maratonskih pregovora koji su potrajali duboko u noć, čelnici Europske unije postigli su ključni dogovor o financijskoj potpori Ukrajini. Kijevu je osiguran zajam od 90 milijardi eura za iduće dvije godine, no Unija je odustala od kontroverznog plana da se za to iskoristi zamrznuta imovina Ruske središnje banke, odlučivši se za sigurniju, iako politički složeniju alternativu.
"Imamo dogovor. Odobrena je odluka o pružanju potpore Ukrajini od 90 milijardi eura za razdoblje 2026.-2027. Ono što smo obećali, to smo i isporučili", objavio je predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa u ranim jutarnjim satima u petak, potvrđujući ishod summita koji je do samog kraja bio na rubu neuspjeha.
Plan B nakon drame i prijetnji vetom
Na stolu je isprva bio prijedlog Europske komisije koji su mnogi smatrali povijesnim i moralno ispravnim: iskoristiti oko 210 milijardi eura imovine ruske središnje banke, koja je zamrznuta u Europi od početka agresije, kao kolateral za masivni zajam Ukrajini.
Taj je plan snažno zagovarao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
- Ruska imovina mora se iskoristiti za obranu od ruske agresije i obnovu onoga što je uništeno u ruskim napadima. To je moralno. To je pošteno. To je zakonito - poručio je Zelenski čelnicima EU-a na početku summita.
Međutim, ideja je naišla na zid otpora. Glavna prepreka bila je Belgija, u čijoj se financijskoj instituciji Euroclear nalazi lavovski dio zamrznutih sredstava, oko 185 milijardi eura. Belgijski premijer Bart De Wever izrazio je duboku zabrinutost zbog ogromnih pravnih i financijskih rizika. Bruxelles se pribojavao lavine tužbi iz Moskve i potencijalne obveze da sam pokrije štetu, što bi moglo destabilizirati Euroclear i narušiti povjerenje u euro kao valutu, na što je upozorila i Europska središnja banka. Rusija je već zaprijetila tužbama i najavila da će svaki takav potez smatrati "početkom financijskog rata".
Zbog toga je De Wever tražio neograničena jamstva od ostalih članica, što se pokazalo nepremostivom preprekom. Njegovom stavu pridružile su se, s manjim ili većim intenzitetom, i Italija, Bugarska te Malta.
Kompromis koji je spasio jedinstvo
Kako su sati odmicali, a dogovora nije bilo na vidiku, čelnici su se okrenuli "planu B". Umjesto korištenja ruske imovine, dogovoreno je da će se 90 milijardi eura osigurati zajedničkim zaduživanjem EU-a na tržištima kapitala, uz jamstvo proračuna Unije. Njemački kancelar Friedrich Merz pojasnio je ključne uvjete dogovora: Ukrajina će zajam morati vratiti tek nakon što joj Rusija isplati ratne reparacije. Ako Moskva to odbije, EU zadržava pravo iskoristiti zamrznuta ruska sredstva za otplatu duga. Time ruska imovina ostaje zamrznuta kao ključni zalog i sredstvo pritiska.
- Ovo je dobra vijest za Ukrajinu i loša vijest za Rusiju, a to nam je i bila namjera - izjavio je Merz.
Ovakvo rješenje omogućilo je i prevladavanje otpora Mađarske, Slovačke i Češke, koje su se protivile daljnjem financiranju Ukrajine. Postignut je dogovor prema kojem te tri države neće financijski sudjelovati u ovom paketu pomoći, što je mađarski premijer Viktor Orban odmah proglasio svojom diplomatskom pobjedom. Belgijski premijer De Wever pozdravio je kompromis.
Racionalnost je prevladala. EU je izbjegao kaos i podjele te je ostao ujedinjen - rekao j- e. Ipak, jedan je diplomat za Reuters cinično primijetio: "Prešli smo s plana spašavanja Ukrajine na plan spašavanja obraza."
Odgođen sporazum s Mercosurom
U sjeni drame oko financiranja Ukrajine, čelnici EU-a odlučili su odgoditi potpisivanje dugoočekivanog trgovinskog sporazuma s južnoameričkim blokom Mercosur (Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj).
Glavni razlog je snažan otpor Francuske i Italije, koje su tražile dodatnu zaštitu za svoje poljoprivrednike. Istovremeno, u Bruxellesu su trajali prosvjedi farmera koji su traktorima blokirali ulice, strahujući od nelojalne konkurencije jeftinijih proizvoda iz Južne Amerike.
Iako su Njemačka i Španjolska snažno lobirale za sporazum, videći ga kao stratešku priliku za smanjenje ovisnosti o Kini, protivljenje Pariza i Rima bilo je presudno. Potpisivanje je odgođeno najmanje do siječnja.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
