Evo 15 savjeta za to da smanjite udio hrane koja završava u smeću

Kada ne uspijemo pojesti ili pripremiti hranu koju smo kupili time štetimo ne samo vlastitom budžetu već i okolišu. Bacanje hrane, iako se to ne čini tako na prvi pogled, znači uzaludno trošenje nečijeg rada, truda i ulaganja dragocjenih resursa poput vode, sjemena i zemlje.  Tome treba dodati i trošak transporta i prerade u nekim slučajevima. Osim toga, bacanjem hrane povećavamo emisiju stakleničkih plinova i doprinosimo klimatskim promjenama.

POGLEDAJTE VIDEO: Nakon dijagnoze multiple skleroze pokrenula vlastiti posao

Pokretanje videa...

01:20

Bolesna žena | Video: 24sata/pixsell

Procjenjuje se da se između berbe i maloprodaje izgubi oko 14 posto sve hrane proizvedene na svijetu, čemu treba dodati sve ono što se odbaci u transportu, maloprodaji te ono što sami kod kuće bacamo. I dok na ono što se izgubi na putu do nas ne možemo značajno utjecati, naše odluke uvelike utječu na to kako ćemo iskoristiti hranu koju smo kupili. 

PLANIRAJTE UNAPRIJED Teret umora i iscrpljenosti: Više jedite zdrave međuobroke

Donosimo nekoliko jednostavnih uputa kako smanjiti bacanje namirnica:

1. Usvojite zdraviju, održiviju prehranu

Život je danas brz, uz puno izazova i malo vremena, pa pripremanje hranjivih obroka može biti veliki izazov. No, zdravi obroci ne moraju biti složeni. Ne opterećujte se dugotrajnim pripremama, radije birajte jela koja ne zahtijevaju veliku pripremu. Primjerice variva, juhe, pečeno u pećnici. 

Ukoliko ste preopterećeni, pokušajte si vikendom odvojiti više vremena, osmisliti jelovnik za cijeli tjedan i unaprijed narezati povrće te ga spremiti u vrećice. Tako će vam već biti spremno ono što vam oduzima najviše vremena, a to je pranje i sjeckanje namirnica. 

2. Kupujte samo ono što vam treba

Planirajte svoje obroke. Napravite popis namirnica za kupnju i držite se njega te izbjegavajte impulsne kupnje. Ne samo da ćete tako  izgubiti, odnosno odbaciti manje hrane, već ćete i uštedjeti novac.

3. Kupujte i 'ružno' voće i povrće

Ne sudite o hrani po izgledu! Voće i povrće neobičnog oblika te ono s točkicama po koži inače se baca samo zato što ne udovoljava  standardima. No, najčešće je istog okusa i jednako zdravo kao i ono voće i povrće koje savršeno izgleda. U najmanju ruku možete ga iskoristiti za smoothije, sokove i deserte.

4. Skladištite hranu pametno

Starije proizvode premjestite na prednju stranu ormara ili hladnjaka, a nove, tek kupljene iza njih, kako biste znali što treba potrošiti prije. Koristite kutije koje se mogu dobro zatvoriti  kako bi hrana dulje ostala svježa, te kako biste spriječili prenošenje bakterija koje se ponekad mogu razviti i preseliti s jedne namirnice na drugu.  

5. Naučite čitati deklaracije

Velika je razlika između oznake 'potrošiti prije' ili 'rok upotrebe do'. Naime, kod preporuke o tome do kad bi hranu trebalo potrošiti, moguće je da ju možete koristiti, uz prethodnu provjeru izgleda i mirisa. Ako postoji naznačen rok upotrebe, hranu nakon njega nije sigurno jesti. Također, provjeravajte deklaracije na pakiranjima hrane kako biste provjerili ima li nezdravih sastojaka, poput trans masti i konzervansa, dodanih šećera i soli. Nastojte ograničiti upotrebu takve hrane.

ZA NAJVEĆI BENEFIT Kombinacije namirnica: Kako pametno kreirati zdrave obroke

6. Počnite s malim

Uzmite manje porcije kod kuće ili dijelite velika jela u restoranima. Kupujte planirano, manje količine hrane koja se lakše kvari. .

7. Iskoristite ostatke

Ako ne pojedete sve što ste pripremili za objed,  zamrznite ono što ostane  za kasnije ili ostatke iskoristite kao sastojak za drugi obrok. Tako ćete izbjeći bacanje hrane. 

Npr. ako vam je ostalo pečene piletine, spremite je tu večer u frižider i drugi dan dodajte u varivo pred kraj kuhanja. Ili u rižoto ili u tjesteninu. 

8. Kompostirajte otpad

Umjesto da bacite ostatke hrane, kompostirajte ih. Na taj način vraćate hranjive tvari u tlo i smanjujete ugljični otisak. Ako vama kompostirani otpad ne treba, raspitajte se u okolini i dogovorite da ga netko preuzme od vas. 

9. Poštujte hranu

Hrana nas sve povezuje. Ponovno se povežite s hranom tako da istražite postupak pripreme. Možda možete posjetiti OPG-ove u vašoj blizini i vidjeti tko i kako proizvodi namirnice koje kupujete. Tako ćete vjerojatno više cijeniti ono što dođe do vašeg stola. 

VIŠE JE MANJE Jedite veće obroke za doručak, to je tajna zdravlja i vitke linije

10. Podržite lokalne proizvođače hrane

Kupnjom lokalnih proizvoda podržavate obiteljske poljoprivrednike i mala poduzeća u vašoj zajednici. Također, pomažete u borbi protiv zagađenja smanjenjem udaljenosti isporuke za kamione i druga vozila. I jedete svježiju hranu, što također ne treba zaboraviti. 

11. Uvrstite različitu ribu 

Jedite više vrsta ribe iz slobodnog uzgoja, umjesto one kojoj prijeti prekomjerni izlov, poput bakalara ili tune. Kupujte ribu koja je ulovljena ili se uzgaja održivo, kao što je riba s ekološkim znakom ili certificirana.

12. Trošite manje vode

Bez vode ne možemo proizvoditi hranu! Iako je važno da poljoprivrednici koriste manje vode za uzgoj hrane, smanjenje otpada hrane također štedi sve vodene resurse koji su ušli u njezinu proizvodnju. No,  smanjite potrošnju  vode i na druge načine: popravljanjem slavina koje cure, zatvaranjem slavine dok četkate zube i slično. 

13. Čuvajte tlo i vodu, ne zagađujte

Dio  otpada iz kućanstva potencijalno je opasan i nikad ga ne bismo trebali  bacati u običnu kantu za smeće. Predmeti kao što su baterije, boje, mobilni telefoni, lijekovi, kemikalije, gnojiva, gume, spremnici s tintom i slično, trebaju biti odloženi u posebne spremnike, kako kemikalije ne bi dospjele u tlo ili vodu.  

JABUKA, ORAŠASTI PLODOVI... Djeca koja imaju međuobroke hrane se zdravije i kvalitetnije

14. Jedite više mahunarki i povrća

Jednom tjedno pokušajte uvesti obrok na bazi mahunarki ili žitarica.

15. Dijeljenje je dobra navika 

Donirajte hranu koja bi inače bila izgubljena. Na primjer, povežite se sa susjedima pa podijelite višak hrane koju imate kako se ne bi kvarila. Provjerite ima li u vašoj okolini udruga koje skrbe o starima i nemoćnima i siromašnima, kojima bi takve donacije možda dobro došle, piše Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a.