Za većinu svakodnevne odjeće, izbjegavanje peglanja nije nikakav zdravstveni problem, pod uvjetom da se rublje pere na adekvatnim temperaturama i pravilno suši
Lifestyle
Komentari 0
Za većinu svakodnevne odjeće, izbjegavanje peglanja nije nikakav zdravstveni problem, pod uvjetom da se rublje pere na adekvatnim temperaturama i pravilno suši
Pitanje je gotovo hamletovsko i dijeli kućanstva na dva nepomirljiva tabora: peglati ili ne peglati? Dok jedni smatraju da je život bez savršeno ispeglanih košulja, ručnika, pa čak i čarapa, potpuno nezamisliv, drugi su peglu odavno spremili na dno ormara, uvjereni da je riječ o nepotrebnom trošenju vremena i energije. Istina je, kao i obično, negdje između, a mnoge tvrdnje koje uzimamo zdravo za gotovo zapravo su samo mitovi. Vrijeme je da ih razriješimo jednom zauvijek.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:54
U nastavku ispunite anketu i recite nam što vi sve peglate.
Najsnažniji argument pobornika peglanja uvijek je higijena. Tvrdnja da visoka temperatura uništava mikroorganizme koji su preživjeli pranje nije bez osnove. Dapače, znanost je tu potpuno jasna. Kućne pegle najčešće postižu temperature između 130 i 200 Celzijevih stupnjeva, što je i više nego dovoljno da se uništi velika većina bakterija i virusa. Studije su pokazale da se štetne bakterije poput E. coli i salmonele uništavaju već na temperaturama oko 70 stupnjeva.
Posebno je to važno kod donjeg rublja. Istraživanja su otkrila da na rublju, čak i nakon pranja na nižim temperaturama, može zaostati i do deset tisuća živih bakterija. Stoga se osobama sklonim urinarnim ili gljivičnim infekcijama peglanje preporučuje kao dodatna mjera dezinfekcije. Para koju ispuštaju moderni uređaji prodire duboko u vlakna i dodatno pojačava učinak, uništavajući ne samo bakterije, već i grinje, stjenice i druge nametnike. Laboratorijski testovi pokazali su da para može ubiti sto posto grinja u samo dvadeset sekundi.
Iako je higijenski aspekt neosporan, to ne znači da svaki komad tkanine u kući mora proći tretman peglom. Ručnici su najbolji primjer. Mnogi ih religiozno peglaju vjerujući da tako postaju čišći i mekši, no istina je suprotna. Peglanje zapravo spljošti njihova vlakna, zbog čega postaju krući i, što je najvažnije, smanjuje im se moć upijanja. Ako želite mekane ručnike, puno bolja opcija je sušilica ili ih jednostavno dobro protresite prije sušenja na zraku.
Slična je priča i s čarapama. Osim što je riječ o prilično besmislenom poslu, visoka temperatura može trajno oštetiti elastična vlakna, zbog čega čarape brže gube oblik i lakše pucaju. Kad je riječ o dječjoj odjeći, preporuka je peglati robicu za novorođenčad u prvih nekoliko mjeseci, dok im je imunitet još nerazvijen, kako bi se eliminirali eventualni ostaci deterdženta i mikroba. Kasnije, peglanje dječje odjeće postaje isključivo stvar estetike.
Za većinu svakodnevne odjeće, izbjegavanje peglanja nije nikakav zdravstveni problem, pod uvjetom da se rublje pere na adekvatnim temperaturama i pravilno suši. Profesionalni izgled je, međutim, druga stvar. Zgužvana košulja na poslovnom sastanku ili intervjuu za posao može ostaviti dojam neurednosti i nemara. U takvim situacijama, peglanje je i dalje obavezno.
Ipak, za one koji preziru ovaj kućanski posao postoji nekoliko trikova. Najvažniji je ne dopustiti da oprano rublje dugo stoji u perilici. Čim ciklus završi, odjeću treba dobro protresti i odmah objesiti na vješalice. Sila teže će odraditi svoje i izravnati većinu nabora dok se odjeća suši. Pamučne majice i haljine tako mogu izgledati gotovo kao da su ispeglane. Uz to, para koja nastaje tijekom tuširanja u kupaonici također može pomoći u opuštanju vlakana i ravnanju manjih nabora na odjeći koju ste objesili u blizini. Na kraju krajeva, peglanje je često više stvar navike i osobnih preferencija nego stvarne potrebe.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+