Ljudi s autizmom često pate od preosjetljivosti, što znači da čak i relativno tihe zvukove mogu osjećati kao strašnu buku. Postoji snažna povezanost slušne disfunkcije i autizma, kažu stručnjaci
Lifestyle
Komentari 4
Ljudi s autizmom često pate od preosjetljivosti, što znači da čak i relativno tihe zvukove mogu osjećati kao strašnu buku. Postoji snažna povezanost slušne disfunkcije i autizma, kažu stručnjaci
Znanstvenici sa Sveučilišta za osteopatsku medicinu Lake Erie u SAD-u kažu da mogu otkriti autizam kod djece vrlo brzo nakon rođenja - testiranjem akustičkog refleksa, a što će omogućiti početak liječenja nekoliko godina ranije nego što je sadašnja praksa.
Radi se o vrlo jednostavno testiranju bebinog sluha - odnosno njezinih reakcija na zvukove širokog raspona frekvencija, koje stručnjacima otkrivaju osjetljivost i vrijeme reakcije na pojedini zvuk, a to pak vodi do postavljanja dijagnoze. Akustični refleks je nesvjesna kontrakcija mišića u uhu do koje dolazi kada govorimo ili čujemo glasne zvukove. Tada se mišići čvrsto povlače unutar srednjeg uha u cilju zaštite unutarnjeg uha od oštećenja.
Stručnjaci kažu kako postoji snažna veza između slušne disfunkcije i autizma.
- To daje naslutiti da novorođenčad sa problemima sluha može patiti od neurorazvojnog poremećaja. U ranim fazama života mozak je vrlo plastičan što znači da je pravilnim ranim intervencijama moguće ispraviti određene nepravilnosti - kaže Randy Kulesza Jr., profesor anatomije na spomenutom sveučilištu, a prenosi Daily Mail.
- Djeca s ASD-om (poremećaji autističnog spektra) imaju problema s komunikacijom, socijalnom interakcijom i skloni su ponavljajućem ponašanju. Dijagnoza se kod većine njih postavi tek nakon 4. godine života i tek tada se počinje s terapijom - naglasio je.
- Znamo da velika većina ljudi s autizmom ima neki problem sluha povezan s abnormalnostima u mozgu. To znači da su ti problemi prisutni i po rođenju te mogu biti otkriveni. Rano postavljanje dijagnoze bi poboljšalo ishode za svu tu djecu jer bi se interveniralo ranije - objasnio je ovaj profesor.
- Većina pacijenata s autizmom ima problema sa sluhom, a sluh je presudan za razvoj govora i jezika koji, također, utječe na socijalno-emocionalni razvoj. Optimiziranjem slušne funkcije kvaliteta života može im biti znatno bolja - dodao je.
Profesor kaže kako se trenutno svoj novorođenčadi ispituje sluh da bi se ustanovilo čuje li dijete ili ne, i to je sve. Naglašava kako bi uvođenje testiranja akustičkog refleksa pružilo liječnicima puno više informacija o vrstama disfunkcija koje mogu biti prisutne.
- Često ljudi s autizmom pate od preosjetljivosti, što znači da čak i relativno tihe zvukove mogu osjećati kao strašnu buku. Ako roditelji i liječnici shvate da od samog početka mogu raditi na prilagođavanju djetetove osjetljivosti, tako će njegovo iskustvo svijeta učiniti mnogo manje intenzivnim i zastrašujućim - pojasnio je.
- Autizam je vrlo složen razvojni poremećaj nepoznatog uzroka. Javlja se u ranom djetinjstvu i traje cijeli život. Prve simptome moguće je primijetiti već od treće godine života. Iako djeca s autizmom izgledaju kao i sva ostala djeca, ona ipak imaju znatne životne teškoće, koje postaju sve veće i izrazitije, ukoliko se što je moguće prije ne zatraži pomoć stručnjaka i ne uključe se u odgovarajuće programe usluga u zajednici - objašnjavaju u Udruzi za autizam Zagreb.
- U osnovi svih teškoća su unutarnje kočnice koje stoje na putu uspostavljanja komunikacije te stjecanja iskustva, znanja i vještina socijalnih odnosa. Zato osobe s autizmom teško mogu izražavati svoje osjećaje, želje, potrebe, sposobnosti i probleme s kojima se svakodnevno bore, a što se odražava na njihovo ponašanje koje može biti vrlo neobično - pojašnjavaju.
Kažu da ovi simptomi mogu već u dojenačkoj dobi upućivati na autizam:
- Važno je reći da se dijagnoza autizma postavlja rijetko prije druge godine djetetova života, i to nakon sustavnog praćenja jer neki od simptoma mogu ukazivati i na teškoću sasvim druge prirode - napominju.
Crijeva djece koja imaju autizam često sadrže bakterije drugačije od onih kod ljudi koji ne pate od ovog poremećaja. Posljedica toga je da su tri puta sklonija razvoju ozbiljnih poremećaja u probavnom sustavu u nekom trenutku života.
Neki stručnjaci smatraju da je upravo crijevna mikroflora uzročnik bolesti, kao i nada za ozdravljenje. Nedavna istraživanja pokazala su da promjene u sastavu crijevnih bakterija kod životinja imaju dramatične posljedice na njihov živčani sustav. To otkriće moglo bi biti dobra podloga za daljnja istraživanja i pronalazak rješenja za autizam.
Prema studiji objavljenoj u magazinu Neuron sugerira se upravo to. Autor studije su Mauro Costa-Mattioli sa Medicinskog sveučilišta Baylor u Teksasu u SAD-u i njegovi kolege. Oni su otkrili da uvođenje novih bakterija u probavni sustav miševa koji imaju simptome autizma - te simptome može smanjiti ili neke od njih ukloniti.
Radi se o bakteriji Lactobacillus reuteri koja se obično nalazi u zdravom probavnom sustavu i pomaže u regulaciji kiselosti. Lako se može nabaviti kao probiotik u trgovinama zdrave hrane.
Istraživači vjeruju da se radi o utjecaju na signale koji iz crijeva živcima putuju do mozga, do dijela koji se zove - ventral tegmental regija. Ova regija regulira motivaciju za dobivanje nagrada, društveno ponašanje, usmjeravanje pažnje...
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+