Barbara je odselila u Norvešku prije 16 godina: Nije bilo lako, ali danas imam svoju firmu

U Norvešku sam otišla prije točno 16 godina na magisterij. Kad sam dragom profesoru Soumitri Sharmi s Ekonomskog fakulteta ispričala svoj san da želim ići van na magisterij, rekao je da će mi dati preporuku gdje god da se odlučim prijaviti. Oduvijek me privlačila ideja da živim vani, da studiram u potpuno novoj sredini. Uvijek sam se nekako divila ljudima koji su se odlučili tako otići, gdje ne znaju jezik, kulturu, nemaju već prethodno ostvarenih veza. Prijavila sam se na kraju na dvije škole, jednu u Bergenu, drugu u Finskoj. Odabrala sam Bergen, započela je priču za 24sata Zagrepčanka Barbara Salopek.

POGLEDAJTE VIDEO Odgoj djece u Danskoj:

Pokretanje videa...

01:29

Razlika u vrtićkom odgoju u Danskoj i Hrvatskoj | Video: 24sata/pixsell

No, iako je imala želju i volju, nije sve proteklo glatko.

- Zapravo sve do otprilike dva tjedna prije početka magisterija nisam znala hoću li uopće otići. Da bi dobila boravišnu dozvolu za studiranje, morala sam imati ili stipendiju ili 10.000 eura na bankovnom računu. Ti su novci trebali garantirati da ću imati za životne troškove. Prava na stipendiju nisam imala jer NHH (Norveško ekonomsko sveučilište) nije imao ugovor sa Sveučilištem u Zagrebu, a nisam imala ni toliko novaca. Na kraju sam zahvaljujući dvoje dragih prijatelja Heleni Fiolić i Robertu Josipović koji su pristali garantirati za mene, dobila kredit u banci za tih 10.000 eura. Te novce nisam ni takla. Po dolasku u Bergenu u roku dva tjedna sam našla studentski posao i za cijelo vrijeme studiranja radila sam kako bi imala za troškove života. Počela sam kao perač suđa u restoranu. Snalazila sam se i učila, te poslove mijenjala redovito na bolje. Tih 10.000 eura sam uredno vratila nakon prve godine - kaže nam Barbara.

U Bergenu je završila dvostruki magisterij iz ekonomije na njihovo najcjenjenijoj poslovnoj školi NHH – Norwegian School of Economics, što joj je kasnije olakšalo put za napredak, a uspješno je naučila i norveški. Trebalo joj je pet godina jer se na početku koristila engleski, no sad ga toliko dobro poznaje da bez ikakvih problema drži predavanje na norveškom.

- Imati ovdje završen NHH daje određenu težinu i reputaciju u Norveškoj. Iako treba napomenuti kako imati završen NHH, nije garancija da ćete lako naći posao jer većina zahtjeva znanje norveškog. Kako sam pred kraj studija radila kao student u centru za transfer tehnologija, tamo su bili zadovoljni mojim radom i dobila sam stalni posao pri završetku magisterija - navodi Barbara.

PROMO Tajna uspjeha: Žena koja je Dubrovnik stavila na kartu vjenčanja

Prije nešto više od pet godina osnovala je svoju tvrtku Vinco Innovation, koja je specijalizirana za savjetovanje o inovacijama. Trenutno zapošljava šestero ljudi. Cilj im je rasti te biti priznati ekspert za inovacije na razini Europe.

- Inovacije, to je vrlo apstraktan pojam, što je to i kako vi zapravo pomažete tvrtkama? Inovacija je sve što je novo, ali što istovremeno stvara neku vrijednost. Da bi nešto bilo inovacija, mora također i stvarati neku vrijednost, jer ako je samo novo onda to nije inovacija onda je to izum. Prvenstveno pomažemo organizacijama da shvate što je to inovacija i što zapravo znači inovirati kao tvrtka. Svi vole koristiti frazu 'thinking outside the box', ali vi ne možete pritisnuti jedan gumb i onda će svi zaposlenici odjednom biti puni ideja koje donose vrijednost. Biti inovativan kao organizacija je proces. To je dugoročan proces koji uključuje stvaranje inovacijske strategije, promjenu organizacijske kulture, načina razmišljanja, načina na koje se dolazi do ideja, kako se ideje ocjenjuju te kako se zapravo na tržište lansiraju nove tehnologije, ideje, proizvodi ili usluge - objašnjava nam Barbara.

KVAKA24 Povratak trenda brijačnica u Hrvatsku: 'Brinemo o izgledu brojnih pjevača i sportaša'

Trenutno njena firma radi na više projekata, a surađuju i s Hrvatskom.

- Trenutno smo partneri u tri EEA & Norway Grant projekta. Jedan je ZEV innovation projekt iz područja brodogradnje i gdje želimo stvoriti međunarodni klaster za brodogradnju s naglaskom na tehnologije bez emisije. Projekt je trenutno na polovici i doista dobro ide. U lipnju smo organizirali trodnevnu mini konferenciju gdje su došle hrvatske, poljske i norveške tvrtke zainteresirane za suradnju u projektima koji pridonose smanjenju emisije štetnih plinova. Druga dva projekta su o povećanju kompetencija učitelja u osnovnim školama u inovacijama i poduzetništvu. Veselimo se ovakvim projektima i suradnjama, puno toga možemo naučiti jedni od drugih - kaže nam.

Iako je sad uspješna poslovna žena, put do toga nije bio nimalo lagan.

- Otići van, sam u zemlju gdje ne znate jezik, nemate znanja o njihovoj kulturi, pri tome ne mislim da ne znate tko je Henrik Ibsen ili Edvard Munch, nego vi nemate znanje da kad netko spomene neko ime iz poslovnog i političkog života, nemate pojma tko je ta osoba. To je teško. To je teško jer to sve morate naučiti i to traje. U životu ništa nije nemoguće i sve je moguće kako se kaže. Ali ništa ne ide lako. Puno truda treba uložiti. Kao stranac se morate itekako dokazati. Kod Norvežana je bitno povjerenje i to kakvu imate reputaciju. Norvežani grade odnose polako i oprezno. Nije to kao kod nas, svidimo se jedni drugima na prvu i to je to. Kod njih to ide jako sporo, ali je zato temeljito. To volim i voljela bih da je više takvih primjera kod nas. Također, kod nas još uvijek previse ljudi misli da ako se izderu na tebe da će tako doći do cilja. Takvo ponašanje u Norveškoj je nedopustivo. Ne možete nazvati korisničku službu te se derati na operatera. Spustit će vam slušalicu. U tom trenutku vi ste taj koji je histeričan i da bi slučaj riješili morate zapravo smireno objasniti o čemu se radi da bi vam operater riješio slučaj. Isto tako je i s mojim zaposlenicima. Ako ću se ja izderavati na njih i prijetiti im, ljudi bi otišli i to bi se pročulo i nitko ne bi htio raditi za mene. Kao što rekoh, reputacija je izuzetno važna. Tko ste i kako radite, držite li riječ koju ste dali, poštujete li ljude, jeste li pouzdan poslovni partner. Izuzetno mi je važno biti fer prema mojim zaposlenicima, izuzetno mi je važno da se osjećaju sigurno i da mi mogu vjerovati jer jedino tako ćemo uspjeti - kaže nam Barbara.

A na život u Norveškoj se toliko navikla da joj ni izuzetno oštra zima ne smeta, štoviše, Barbara je, priča nam, prije koju godinu krenula s plivanjem u Sjevernom moru i to tijekom cijele godine, uključujući i zimu kad se temperatura mora spušta ispod nule.

Voli svoj život u Norveškoj, a iako je srce vuče u Zagreb, to nadoknađuje redovitim posjetama svom rodnom gradu, no ne planira povratak prije svega jer je Norveška uređena zemlja s puno boljim opcijama za život nje i obitelji.