Šume diljem Europe bore se sa sušom, požarima i bolestima. Istraživači koji ih nastoje učiniti otpornima na buduće promjene kažu da je jedno od rješenja raznolikost šuma
DRVEĆE U OPASNOSTI
Bitka za biološku raznolikost: Kako spasiti europske šume?
Čitanje članka:
5
min
U selu Suonenjoki smješten je finski Institut za prirodne resurse (Luke), okružen borovom šumom. Lokalna tla nisu plodna, a bor je gotovo jedina vrsta koja ondje može rasti.
Međutim, u rasadniku unutar kampusa, u kojem se mlada stabla uzgajaju iz sjemena i potom sade, čuvaju se geni s cijelog kontinenta: europski ariš, divlja trešnja, škotski bor. Taj mali, ali promišljeni primjer raznolikosti dio je šireg istraživačkog projekta OptFORESTS, koji se financira sredstvima EU-a.
Sadnice 12 vrsta drveća posađene su na plohama na 28 lokacija diljem Europe, koje su namijenjene proučavanju načina na koji se različite vrste i genetske mješavine ponašaju u različitim okolišnim uvjetima i u budućim klimatskim uvjetima.
- Cilj je diversificirati šume u Europi i promicati one vrste koje se uglavnom zanemaruju u šumarstvu - izjavila je Katri Himanen, viša znanstvenica na institutu Luke, koja nadzire uzgoj sadnica u Finskoj.
Santiago González-Martínez, znanstvenik u području šumarstva pri Francuskom nacionalnom institutu za poljoprivredu, hranu i okoliš (INRAE), koji koordinira istraživački rad u okviru projekta OptFORESTS, dijeli taj ambiciozan cilj.
- Želimo aktivno usmjeravati postupno stvaranje otpornijih i produktivnijih šumskih ekosustava - rekao je.
Drveće u opasnosti
Šume pokrivaju oko 43 % kopnene površine EU-a i imaju ključnu ulogu u pogledu bioraznolikosti, regulacije klime i skladištenja ugljika. Međutim, izložene su sve većim opasnostima.
Primjerice, od 2018. šume norveške smreke u Njemačkoj, Češkoj i Austriji masovno odumiru, odnosno rašireno je propadanje stabala na šumskim područjima zbog učestalih vrućina, suša i invazija insekata.
Projekt OptFORESTS pokrenut je kako bi se pronašlo rješenje za sve teže posljedice klimatskih promjena na europske šume. Istraživači su shvatili i da su genetski resursi šuma, odnosno prirodna genetska raznolikost koja postoji među vrstama drveća, i dalje nedovoljno iskorišteni kao alat za prilagodbu. Sada to nastoje promijeniti.
- Genetska raznolikost može se opisati kao biološki sustav sigurnosnih kopija. Njome se povećava vjerojatnost da će se barem neka stabla oduprijeti novim opasnostima kao što su suša, štetni organizmi ili bolesti - izjavio je González-Martínez.
Na primjer, borove šume često vrlo intenzivno gore jer sadržavaju mnogo zapaljivog materijala. Kada hrastovi rastu zajedno s borovima, požari su obično manje intenzivni i uzrokuju manje štete.
- Kad bismo imali više mješovitih šuma, požari se ne bi tako brzo širili i možda bi preživjelo više vrsta drveća otpornih na požar - rekao je.
- Raznolikost šuma ne podrazumijeva samo genetsku raznolikost na pojedinom području - napomenuo je François Lefèvre, genetičar pri INRAE-u.
- Ona doprinosi otpornosti šume na više razina: na teritorijalnoj ili krajobraznoj razini, kao i na razini zemlje. Genetsku raznolikost trebalo bi promatrati na svim tim različitim razinama - izjavio je.
Od sjemena do šuma
Mnoge su šume monokulture ili se sastoje od ograničenog broja vrsta, uglavnom zato što je to jednostavnije i ekonomski učinkovitije u pogledu upravljanja, sječe i obrade. U nekim područjima prirodno uspijeva samo nekoliko vrsta drveća, što dovodi do stvaranja ranjivih ekosustava.
Velik dio postojećeg znanja i infrastrukture u području šumarstva posvećuje se malom broju dobro istraženih komercijalnih vrsta, kao što su norveška smreka ili bukva. Velika većina europskih vrsta drveća i dalje se slabo proučava u šumarske svrhe.
- Diversifikacija tog sustava izazovna je zadaća. Ona zahtijeva prikupljanje i održavanje većeg asortimana sjemena, prilagodbu rasadničarskih praksi različitim vrstama i popunjavanje velikih praznina u znanju - naveo je González-Martínez.
Središnje mjesto u toj izazovnoj zadaći pripada reprodukcijskom materijalu. a to su plodovi, sjemenke, češeri i dijelovi biljaka, koji fizički određuju što će se posaditi.
Istraživači u okviru projekta OptFORESTS izravno procjenjuju europski sektor rasadnika, predviđaju buduće potrebe za reprodukcijskim materijalom i surađuju s rasadnicima na razvoju proizvodnih kapaciteta za širi asortiman vrsta. Bit će potrebno vrijeme i ulaganja da bi ta promjena uspjela. Međutim, kako zemlje budu ulagale veće napore u obnovu šumskog fonda kao odgovor na štete prouzročene klimatskim pojavama, vjerojatno će rasti i potražnja za raznolikijim sadnim materijalom.
Na dugoročnim pokusnim plohama diljem Europe ispituju se rast i prilagodba genetski miješanih šuma, a novi alati za planiranje šumarskim stručnjacima omogućuju istraživanje vrsta i genetskih kombinacija koje će najbolje uspijevati u njihovim lokalnim uvjetima.
Istraživanja su se već pokazala vrlo korisnima kao pomoć za određene vrste drveća. Upravitelji šuma u Norveškoj danas sade sadnice otporne na propadanje jasena. Eksperimentalni nasadi u Sloveniji obnavljaju se i pomoću sjemenskog materijala i sadnica uzgojenih u okviru projekta.
- U sljedećih deset godina naš rad može pomoći šumarima pri odabiru bolje prilagođenog sjemenskog materijala i odgovarajuće strategije upravljanja, uz kvalitetniju obuku iz genetike - rekao je González-Martínez.
Izvan laboratorija
U okviru te inicijative, genetske informacije uključuju se u tradicionalne modele rasta šuma kako bi istraživači, na temelju simulacija, mogli procijeniti utjecaje različitih strategija na dugoročnu otpornost.
Prekogranična suradnja tu ima važnu ulogu jer istraživačima omogućuje razmjenu iskustava i resursa u različitim šumskim ekosustavima.
- Genetska raznolikost šuma nije moguća bez međunarodne suradnje. U nekim zemljama danas se događa ono s čime će se druge zemlje suočiti u sljedećem desetljeću - rekao je Lefèvre.
U okviru istraživanja povezuju se znanost, industrija i politika, pri čemu se ističe važnost šuma za gospodarstvo, koje je ovisno o drveću kao resursu za građu, papir i gradnju.
- Ako drveće nije baš u dobrom stanju, onda je to i praktičan ekonomski problem - izjavila je Himanen.
Razmišljanja o budućim stoljećima
Tim projekta OptFORESTS nastoji doprinijeti promjeni u smjeru uzgoja šuma koje su raznolikije i otpornije na klimatske promjene kako bi one nastavile stvarati koristi za okoliš i gospodarstvo.
- Kad upravitelj šuma donese neku odluku, to nije samo za godinu dana, kao u poljoprivredi - ističe Lefèvre.
U praksi to znači dugoročno praćenje šuma, primjenu šireg asortimana sjemena i sadnica te pružanje boljih smjernica upraviteljima šuma, pri čemu je okolnosti sve teže predvidjeti.
- U konačnici, najvažnija je promjena u načinu razmišljanja, a to znači prihvatiti činjenicu da šume u budućnosti neće izgledati točno onako kao u prošlosti, te upravljati njima u skladu s tim - izjavio je González-Martínez.
Za upravitelje šuma ta promjena u načinu razmišljanja ima vrlo konkretnu dimenziju – vrijeme.
- Šume su dugovječni ekosustavi, a prilikom njihove sadnje donose se odluke o genetici za budućih sto godina. Najbolje je imati što veću genetsku raznolikost, kao osiguranje za budućnost. Srećom, u europskom šumarstvu postoji duga tradicija očuvanja genetske raznolikosti - rekla je Himanen.
Autor: Hannah Docter-Loeb
Članak je izvorno objavljen u časopisu Horizon, posvećenom istraživanjima i inovacijama u EU-u.
Istraživanja navedena u ovom članku financirana su iz EU-ova programa Obzor.
Dodatne informacije:
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
