Ako promuklost traje dulje od deset dana, treba se javiti otorinolaringologu, kaže dr. Željka Roje. U “klasičnim” virozama promuklost je blaga do izrazita
Lifestyle
Komentari 11Ako promuklost traje dulje od deset dana, treba se javiti otorinolaringologu, kaže dr. Željka Roje. U “klasičnim” virozama promuklost je blaga do izrazita
Vrijeme je brojnih respiratornih viroza i gripe te osim onih dobro poznatih simptoma (začepljen nos, curenje nosa, grlobolja, malaksalost, povišena temperatura i bolovi u zglobovima i mišićima) neki od oboljelih imaju i promuklost koja je najčešće posljedica upale grkljana (laringitis).
- Glasnice su poput finih bijelih struna na ružičastom sluzničkom tepihu u grkljanu. Da biste imali ‘čist’ glas, one moraju biti glatke, dobre napetosti - ni mlohave ni prenapregnute, adekvatno hidrirane te na sebi ne bi smjele imati nikakve izrasline (benigne ili maligne). Paziti ih i maziti moraju posebno glasovni profesionalci, pjevači, glumci, kao i govornici, predavači... - objašnjava prof. dr. sc. Željka Roje, iz privatne ORL ambulante u Splitu.
U “klasičnim” virozama promuklost je blaga do izrazita, ali nema osjećaja nedostatka zraka te se liječi simptomatski (adekvatna hidracija, inhalacije fiziološkom otopinom, kaduljom, kamilicom, pastile s umirujućim učinkom - primjerice od islandskog lišaja).
- Simptomi su blagi i traju nekoliko dana te prolaze bez posljedica i bez potrebe za liječničkom intervencijom - kaže prof. Željka Roje.
No ako promuklost traje dulje od deset dana treba se javiti otorinolaringologu na pregled. Naime, liječnik obiteljske medicine ne može klasičnim pregledom ždrijela vidjeti glasnice pa je potreban barem indirektno-laringoskopski pregled ogledalcem, dok je zapravo jedino pouzdana endoskopija fleksibilnom ili krutom optikom.
- Pregled je bezbolan, kratak, nije invazivan pa ga čak i djeca lako podnose. Tako se precizno mogu vidjeti sve strukture u grkljanu uključujući prave i lažne glasnice - objašnjava dr. Roje.
Osim u akutnim stanjima u sklopu virusnih ili bakterijskih bolesti gornjih dišnih putova često se javlja i u kroničnom obliku u onim bolestima i stanjima koja negativno djeluju na pokretljivost i strukturu glasnica. Razlozi su različiti - od pušenja, nepravilna korištenja glasnica i izazivanja tzv. sindroma prenaprezanja, suhog zraka (klimatizirani i pregrijani prostori), kemijskih ozljeda i upala zbog refluksa kiseline te tumora (polipi, papilomi, karcinomi).
Tu spadaju i traume grkljana (udarac, jatrogene traume nakon gastroskopije ili bronhoskopije), slabija pokretljivost jedne ili obje glasnice uslijed nekih neuroloških bolesti (bulbarna paraliza, mijastenija, multipla skleroza, stanja nakon moždanog udara) ili nakon operacija na grkljanu, štitnjači ili karotidnim arterijama kad dođe do oštećenja živca koji pokreće mišiće grkljana.
Akutne upale grkljana (akutni laringitisi) rezultat su najčešće virusnih infekcija i češće pogađaju djecu. Kod njih klinička slika može izgledati alarmantno jer imaju vrlo uske dišne putove (otežano zvučno disanje posebno u udisaju, kašalj poput laveža psa, nedostatak zraka) i vrlo često se isti simptomi ponavljaju iz viroze u virozu.
Radi se najčešće o tzv. subglotičnom laringitisu (oticanju sluznice neposredno ispod glasnica) što dovodi do sužavanja dišnog puta na razinu procijepa i navedenih simptoma, objašnjava prof. Roje. U takvim je situacijama važno ne gubiti glavu, nego dijete iznijeti na hladan oštar suh zrak (ne vlažni šatori kako se prije mislilo), umiriti ga, dati mu antihistaminik u sirupu te provesti inhalaciju lijekom koji je propisao pedijatar.
Ako uz sve to i dalje nema poboljšanja, obratite se dežurnoj pedijatrijskoj službi. Ovakve se smetnje javljaju češće u djece koja imaju alergijski rinitis ili bronhitis i obično prestaju nakon šeste godine, naglašava dr. Željka Roje.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+