Od štapića za žvakanje, do grančica, svinjskih čekinja i konjske dlake, ljudi svoje zube čiste već tisućljećima. Sada znanstvenici u EU-u istražuju može li nas dobra oralna higijena zaštititi i od kroničnih bolesti pluća
ISTE BAKTERIJE
Čišćenja zuba koncem može nas zaštiti čak i od bolesti pluća
Jeste li ikada pomislili da jednostavan zadatak poput pranja zuba može doista pomoći u očuvanju zdravlja vaših pluća, osim što sprječava nastanak karijesa i bolesti desni?
POGLEDAJTE VIDEO: Četkica budućnosti
Pokretanje videa...
01:08
Već je neko vrijeme poznato da su bakterije koje uzrokuju bolesti desni povezane s po život opasnim bolestima srca. Pretpostavlja se da one ulaze u krvotok i putuju do srca. Time možemo objasniti zašto se neki mikroorganizmi iz zubnog plaka često pojave u srčanim zaliscima i srčanom mišiću.
Sve je više pokazatelja da zdravlje desni može biti čvrsto povezano s bolestima pluća.
- Vjerujemo da bakterije koje uzrokuju upalu stvaraju u ustima džepove između desni i zuba, razgrađujući caklinu i šireći se na srce i pluća - kaže dr. Randi Bertelsen sa Sveučilišta u Bergenu u Norveškoj.
Projekt koji predvodi dr. Bertelsen usmjeren je na proučavanje utječu li bakterije iz naših usta na zdravlje naših pluća i budući rizik razvoja plućnih bolesti. U raniju studiju bile su uključene stotine sudionika (Istraživanje Europske zajednice o zdravlju dišnog sustava, ECRHS) čije je zdravlje dišnog sustava praćeno tijekom protekla dva desetljeća i koji su dali uzorke desni prije otprilike 10 godina.
U sklopu daljnjih istraživanja koja se trenutačno provode u sklopu projekta BRuSH, dr. Bertelsen istražuje ulogu oralnog mikrobioma u vezi s bolestima pluća. Njezina hipoteza je da će zajednice oralnog mikrobioma kojima dominiraju bakterije imati negativan učinak na respiratorni trakt.
pomoći u otkrivanju je li pogoršanje zdravlja zuba doista uvod u bolesti pluća, što bi značilo da su bakterije u ustima štetne za zdravlje pluća, ili pak nije. Uzorci desni pacijenata prikupljeni su u centrima u kojima se provodila studija u Bergenu u Norveškoj, u Tartuu u Estoniji te u Melbourneu u Australiji kao dio ECRHS III. Dr. Bertelsen posebice je zainteresirana za astmu i kroničnu opstruktivnu bolest pluća (KOBP), dvije neizlječive plućne bolesti.
Zdravstvena poveznica desni i pluća
- Većinu kroničnih bolesti pluća karakterizira upala, uz mnogo sluzi, uslijed čega je disanje otežano. Ta upala uzrokovana je Gram-negativnim bakterijama - izjavila je dr. Bertelsen.
Tako su nazvane jer ne primaju boju prilikom bojanja violetom (po danskom mikrobiologu Hansu Christianu Gramu). Projekt BRuSH posebice se bavi tim bakterijama.
Periodontitis, obično nazivan bolešću desni, učestala je bakterijska infekcija koja uključuje jaku upalu desni, a može čak i uništiti dio čeljusti iz koje rastu zubi. Procjenjuje se da više od polovine odraslih Europljana boluje od nekog oblika periodontitisa, pri čemu mnogi toga nisu niti svjesni.
Neke bakterije koje je moguće pronaći u zaraženim desnima i srčanom tkivu, poput Porphyromonas gingivalis i Streptococcus mutans, proizvode spoj poznat pod nazivom lipid A. On se pojavljuje u nizu kemijskih oblika, od kojih je jedan posebno uspješan u uzrokovanju upala koje se pripisuju Gram-negativnim bakterijama.
Već je poznato da pacijenti oboljeli od teških plućnih bolesti poput KOBP-a često imaju i teške bolesti desni, no nije jasno koje od njih se pojavljuju prve. Da bi se to saznalo, projektom BRuSH provest će se istraživanje na mladim pacijentima koji boluju od blagih do umjerenih oblika bolesti desni. Zubari će izliječiti njihovu usnu šupljinu od bakterija tradicionalnim liječenjem periodontitisa. Prije i nakon postupka liječenja uzet će se uzorci sline i krvi.
- Želimo vidjeti hoće li uklanjanje bakterija u relativno mladoj populaciji, prije no što razviju bilo kakve respiratorne bolesti, uistinu popraviti funkciju pluća - kaže dr. Bertelsen.
Ako uklanjanje bakterija dovede do boljeg zdravlja pluća, to će dokazati da je oralna higijena mnogo važnija za zdravlje pluća no što se prije mislilo. Time će se naglasiti koliko su za mlade ljude važni pranje zuba, čišćenje prostora između zuba zubnim koncem i posjeti zubaru s obzirom na njihovo buduće zdravlje pluća.
- U Norveškoj je zdravstvena skrb besplatna, no odlasci zubaru izrazito su skupi, pa mlade odrasle osobe u svojim dvadesetima možda i ne odlaze na preglede ako je sve u redu - kaže dr. Bertelsen.
Zabrinuta je da bi posljedica moglo biti nakupljanje bakterija koje tijekom vremena izlučuju toksine koji su štetni za zdravlje njihovih pluća i koji mogu potaknuti bolesti pluća.
Hoće li testovi iz sline zamijeniti krvne testove?
Nemojte svoju slinu uzimati zdravo za gotovo. Ona govori mnogo o vašem zdravlju Sukladno pokazateljima, bakterije prisutne u slini mogle bi jednoga dana istraživačima dati informacije o budućem zdravlju pluća, no i o drugim bolestima.
Unatoč tome što je uzimanje uzoraka krvi od pacijenata rutina, liječnici bi u budućnosti mogli spoznavati kakvo je zdravlje njihovih pacijenata uzimajući samo bris usne šupljine. Ideja je da se slina testira na licu mjesta, bez potrebe za sofisticiranim i skupim laboratorijskim testovima.
- Postoji hitna potražnja za vrlo osjetljivim i jednostavnim senzorima koje bi se moglo upotrebljavati u zubarskim ili liječničkim ordinacijama, pa čak i u domovima pacijenta - kaže profesor Bojan Petrović, znanstvenik koji proučava zube na Sveučilištu Novi Sad u Srbiji. Time bi se omogućilo jednostavnije i brže testiranje većeg broja ljudi te postavljanje dijagnoza, čime bi se oni mogli ranije početi liječiti na odgovarajući način.
Petrović sudjeluje u istraživačkom projektu (SALSETH) kojim se nastoji upotrebljavati malene količine sline uz svega nekoliko reagensa da bi se proveli brzi i jeftini testovi upotrebom novih spoznaja s područja mikrofluida, precizne kontrole sićušnih količina fluida u mikrokanalima.
Brojne su bolesti i infekcije kod kojih sićušne kapljice sline mogu reći liječnicima kakvo je stanje njihovih pacijenata na brži i manje invazivan način od vađenja krvi i slanja uzoraka na analizu.
- Brojne virusne infekcije poput hepatitisa A, B, C, Epstein-Barr virusa i virusa herpesa imaju biomarkere koje je moguće otkriti u uzorcima sline. Slina služi kao vrijedna dijagnostička tekućina za rano otkrivanje različitih vrsta raka poput raka dojke, gušterače, pluća i želuca - objašnjava prof. Petrović.
Znanstvenici koji rade na projektu SALSETH, koji je ujedno i međunarodni i međusektorski, vjeruju da bi se slinu također moglo upotrebljavati za procjenu razine muškog spolnog hormona testosterona ili hormona stresa kortizola.
Time bi se jednostavnije nadzirale žene podvrgnute hormonskoj nadomjesnoj terapiji, a također bi se omogućilo otkrivanje pojedinih autoimunih stanja, uključujući celijakiju, cističnu fibrozu ili Sjorgenov sindrom.
- Slinu često nazivamo zrcalom tijela, lako je dostupna, jednostavno se prikuplja i pohranjuje - zaključuje prof. Petrović.
Nove spoznaje na području mikrofluida i istraživanja znanstvenika koji surađuju na projektu SALSETH trebale bi pomoći u uvođenju novih senzora, uključujući jestive senzorne kapsule osmišljene za otkrivanje nekih bolesti.
Bez sumnje, vaša usta ogledalo su vašeg zdravlja. Preskakanje pranja zuba vjerojatno će vas dovesti u nepriliku kod zubara, no moglo bi rezultirati i još većim zdravstvenim rizicima. Kako i zašto, još ćemo vidjeti, no očekuje se da će važan posao koji provode istraživači u EU-u rasvijetliti delikatne mehanizme koji povezuju bakterije, slinu te nastanak i razvoj bolesti u različitim dijelovima našeg tijela.
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
