Čitanje nije pasivna konzumacija sadržaja; to je aktivan trening za um s dugoročnim i iznenađujuće dubokim posljedicama, vrijednost koja u digitalnom dobu samo raste.
POGLEDAJ VIDEO: Vinkovčanka Ella (17) pročita do 40-ak knjiga godišnje: 'Dižem se u četiri ujutro kako bih čitala'
00:50
Vinkovčanka Ella (17) pročita do 40-ak knjiga godišnje: 'Dižem se u četiri ujutro kako bih čitala'
|
Video: 24sata Video
Čitanje je jedna od najvažnijih aktivnosti za očuvanje mentalne oštrine i usporavanje kognitivnog pada u starijoj dobi. Zanimljivo je da ljudski mozak nema urođeni centar za čitanje. Umjesto toga, za ovu složenu vještinu koristi i prenamjenjuje postojeća neuronska kola. Područja koja su naši preci nekoć upotrebljavali za prepoznavanje oblika u prirodi, primjerice životinjskih tragova, danas nam pomažu razlikovati slova i riječi. Svaki put kada čitamo, dodatno jačamo te neuronske veze i potičemo mozak na stvaranje novih.
Koliko je taj učinak snažan, pokazala je studija sa Sveučilišta Emory. Istraživači su pomoću fMRI tehnologije pratili mozgove ispitanika koji su devet dana čitali povijesni roman "Pompeji". Otkrili su značajno pojačanu povezanost unutar lijevog temporalnog korteksa, područja ključnog za razumijevanje jezika. Najfascinantniji dio otkrića jest da su te neurološke promjene, ta pojačana povezanost, ostale mjerljive danima nakon što su sudionici pročitali posljednju stranicu knjige, što dokazuje da učinak čitanja nije trenutan, već trajan.
Foto: Dreamstime_/ILUSTRACIJA
Empatija i emocionalna otpornost iz tiskanih stranica
Osim što nas čini pametnijima, čitanje nas čini i suosjećajnijima. Uranjanje u živote i misli književnih likova dokazano jača našu sposobnost za empatiju. Čitanje fikcije, posebice, pomaže u razvoju onoga što psiholozi nazivaju "teorijom uma", odnosno sposobnosti da shvatimo kako drugi ljudi imaju uvjerenja, želje i perspektive različite od naših. Primjerice, dok proživljavamo moralne dileme Raskoljnikova u "Zločinu i kazni" ili promatramo svijet kroz oči djeteta suočenog s nepravdom u romanu "Ubiti pticu rugalicu", mi aktivno vježbamo razumijevanje tuđih iskustava. Neuroznanost nudi objašnjenje za ovaj fenomen. Ista studija s romanom "Pompeji" otkrila je i dugoročne promjene u somatosenzornom korteksu, dijelu mozga koji reagira na tjelesne senzacije.
Ta pojava, poznata kao "utjelovljena semantika", sugerira da se čitatelj doslovno "stavlja u kožu" protagonista, proživljavajući njegove avanture na neurološkoj razini. Dobrobiti sežu i do našeg emocionalnog stanja. U svijetu prepunom stresa, knjiga je iznimno učinkovit lijek. Istraživanja su pokazala da samo šest minuta tihog čitanja može smanjiti razinu stresa za impresivnih 68 posto, što je učinkovitije od slušanja glazbe ili šetnje. Ovaj proces smirivanja ima i mjerljive fizičke učinke, poput snižavanja broja otkucaja srca i opuštanja mišićne napetosti.
Foto: 123RF - ilustrativna fotografija
Nije svako čitanje jednako
U digitalnoj eri, izbor načina na koji konzumiramo priče veći je no ikad. Od klasičnih papirnatih knjiga do e-čitača, audio knjiga i video sažetaka. No, medij utječe na kvalitetu iskustva. Opsežna sustavna istraživanja mentalnog zdravlja studenata pokazala su značajne razlike između različitih formata.
Čitanje s papira i slušanje audio knjiga pokazali su se najučinkovitijima u smanjenju simptoma anksioznosti i depresije. Papirnata knjiga nudi taktilno iskustvo koje angažira više osjetila, što produbljuje uranjanje u tekst i smanjuje kognitivno opterećenje.
Foto: Dreamstime_/ILUSTRACIJA
Audio knjige pak glasom naratora stvaraju atmosferu koja potiče snažan emocionalni odgovor. E-čitači, iako praktični, pokazali su se nešto manje učinkovitima, vjerojatno zbog nedostatka fizičkog osjećaja napretka i potencijalne izloženosti plavom svjetlu ekrana.
Najmanje učinkovitim za poboljšanje mentalnog stanja, posebice depresije, pokazao se video format. Iako vizualno stimulativan, često ne ostavlja dovoljno prostora za duboku introspekciju, maštu i osobnu interpretaciju koju tekstualni format potiče. Čitanje s papira, za razliku od besciljnog skrolanja, također dokazano povećava zadržavanje informacija i razumijevanje pročitanog. To je svjesna i namjerna aktivnost koja zahtijeva punu pažnju, a upravo je ta usredotočenost ključna za postizanje svih kognitivnih i emocionalnih dobrobiti koje knjige nude.
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
