Neinvazivne dijagnostičke metode sve se više upotrebljavaju da bi se dijagnosticirale bolesti ljudi. Sada znanstvenici uz potporu EU-a pokušavaju proširiti te tehnike i na liječenje kućnih ljubimaca
Čovjek se pametnom optikom bori protiv ubojitih ugriza pasa
Procjenjuje se da u europskim kućanstvima živi 90 milijuna pasa kućnih ljubimaca. Zbog pasa u obitelji ljudi su često fizički aktivniji. Psi mogu smanjiti osjećaj izoliranosti i usamljenosti. Također mogu poboljšati kvalitetu života starijih osoba. Dokazano je da maženje psa smanjuje krvni pritisak.
No, iako psi žive u gotovo 40 posto europskih domova, postoji određena zabrinutost. Capnocytophaga canimorsus je bakterija koja živi u slini pasa, a može zaraziti ljude i uzrokovati ozbiljnu bolest.
Iako bezopasno živi u ustima pasa i mačaka većinu vremena, u rijetkim prilikama, ako pas ugrize čovjeka ili mu poliže posjekotinu, neki sojevi te bakterije mogu izazvati ozbiljnu bolest kod ljudi.
Rijetka bolest
Bolest je rijetka, s godišnjom učestalošću od otprilike četiri slučaja na milijun stanovnika. Bakterije Capnocytophaga canimorsus jednako se teško riješiti kao i izgovoriti njezin naziv, a može se prenijeti iz sline psa u krv čovjeka kada pas poliže ogrebotinu ili drugu abraziju kože.
- Naziv canimorsus na latinskom označava ugriz psa, a to je posve jasno i glavni vektor infekcije - kaže dr. Francesco Renzi, mikrobiolog na Sveučilištu u Namuru u Belgiji.
Capnocytophaga canimorsus gotovo nikad ne uzrokuje bolesti u mladih, zdravih ljudi. Međutim, može izazvati ozbiljna oboljenja kod ljudi kompromitiranog imunološkog sustava, ljudi s oštećenom slezenom ili kojima je ona odstranjena te ljudi koji pate od alkoholizma.
- Stariji od 60 godina također su rizičniji, možda zbog njihova imunološkog statusa - kaže dr. Renzi.
Broj bakterija u krvi može se naglo povećati, uzrokujući visoku temperaturu, simptome nalik simptomima gripe te bolove.
- Ne postoje specifični simptomi, a slučajevi infekcije poprilično su rijetki - kaže dr. Renzi. Uslijed toga manje je vjerojatno da će liječnici posumnjati na infekciju tom bakterijom.
Septički šok
Otprilike 30 posto slučajeva rezultira smrću, a veliki dio preživjelih mora biti podvrgnut amputaciji zbog gangrene. Pacijent također može doživjeti sepsu i višestruko zatajivanje organa.
Iako antibiotici, ako se primijene na vrijeme, ubijaju tu bakteriju, identificiranje Capnocytophaga canimorsus može biti vrlo složeno, čak i u bolničkim laboratorijima.
- Važno je da liječnici razgovaraju s pacijentima i pitaju ih imaju li psa i je li ih možda nedavno ugrizao pas - kaže dr. Renzi. Sam ugriz možda se i neće inficirati pa nije očigledan kao mjesto ulaska infekcije u tijelo.
Belgijski laboratorij kojemu je na čelu dr. Renzi prikupio je slinu 285 pasa i identificirao Capnocytophaga canimorsus u 83 posto uzoraka s pomoću PCR testa koji su razvili u svrhu projekta CANITEST.
Također su otkrili da je najštetniji soj bakterije koji uzrokuje većinu bolesti u ljudi prisutan u samo otprilike 10 posto pasa.
Dr. Renzi savjetuje vlasnicima pasa u 88 milijuna europskih kućanstava u kojima žive psi da se peru nakon kontakta sa slinom psa te da ne dopuštaju psu da im liže otvorenu ranu ili posjekotinu.
Dijagnostika kod pasa
Dr. Blaž Cugmas mladi je istraživač, strastveno predan poboljšanju zdravlja životinja. Posebno ga zanima kako veterinari mogu upotrebljavati tehnologiju da bi dijagnosticirali bolesti ljubimcima i liječili ih.
Nakon što je doktorirao u rodnoj Sloveniji, dr. Cugmas preselio je u laboratorij u Rigi u Latviji, koji je čuven po biofotonici.
Biofotonika je metoda zasnovana na svjetlosti koja se upotrebljava u medicini, primjerice kad se kamere pametnih telefona upotrebljavaju za analizu lezija na koži sa sumnjom na rak.
- Većina tih tehnologija razvijena je za ljude i jednostavno ih se ne može tek tako prenijeti na životinje - kaže dr. Cugmas.
Izazov je bio kako se koristiti biofotonikom da bi se dijagnosticirale bolesti pasa.
U sklopu projekta dogSPEC project dr. Cugmas posvetio se razvoju tehnologija i prototipa kojima bi se veterinari mogli služiti na svojim životinjskim pacijentima.
Krvni senzor
Danas svatko može kupiti pulsni oksimetar, uređaj koji šalje svjetlosni signal kroz prst prema senzoru s druge strane. Detektira boju krvi i na taj način izračunava razine kisika u krvi. Primjerice, dramatičan pad kisika u krvi može ukazivati na ozbiljnu bolest.
Dr. Cugmas primijenio je svoj prototip pulsnog oksimetra za kućne ljubimce na raznim mjestima po tijelima mačaka i pasa kako bi testirao njihovo stanje.
- Dokazali smo da postoje određena mjesta na kojima možete primijeniti pulsni oksimetar i dobiti jak signal - kaže on. To bi mogli upotrebljavati veterinari kako bi lakše dijagnosticirali bolesti i potvrdili ih drugim testovima. Brže postavljanje dijagnoze dovest će do boljih ishoda za naše dlakave prijatelje.
Toplomjer za kućne ljubimce
Još jedan dijagnostički uređaj koji se koristi za ljude, a za kućne ljubimce obično ne, je infracrveni toplomjer. Često ga se upotrebljava za mjerenje tjelesne temperature djeci, približavanjem čelu. Ti su uređaji postali svima poznati otkako su se upotrebljavali za provjeru temperature ljudi u uvjetima pandemije bolesti COVID-19.
Takav uređaj za kućne bi ljubimce bio nevjerojatno koristan, kaže dr. Cugmas, jer veterinari obično moraju ugurati toplomjer u rektum svog pacijenta.
- Možete zamisliti da to kod životinja nije vrlo popularno. Posebice se mačke ne nose baš dobro s tim - kaže on. Dr. Cugmas pokušava razviti ručni infracrveni toplomjer koji bi bio prikladan za kućne ljubimce. On je također licencirani veterinar.
- Izazov je vrlo praktične prirode. U idealnim bi uvjetima mjerenje tjelesne temperature bilo početak kliničkog pregleda, no mnogi ga veterinari izbjegavaju jer ćete toliko iziritirati životinju da ćete izgubiti svaku mogućnost suradnje - kaže dr. Cugmas.
Crvenilo kože
Dr. Cugmas također razvija mobilni dermatoskop za kućne ljubimce. Uređaj bi upotrebljavao svjetlost za procjenu crvenila, odnosno eritema na koži životinje.
Medicinski stručnjaci upotrebljavaju dermatoskop na ljudima kako bi detaljnije provjerili madeže koji bi mogli ukazivati na melanom.
Iako psi i mačke rijetko obolijevaju od raka kože, promjene boje kože mogu ukazivati na ozbiljne bolesti. Primjerice, koža psa može postati crvena i svrbjeti ako pas ima alergijsku reakciju.
- Pokušavamo upotrebljavati kamere pametnih telefona s pričvršćenim mobilnim dermatoskopima kako bismo pokušali izmjeriti eritem kože - kaže dr. Cugmas. Potencijal uređaja demonstrirao je u siječnju 2021. u sklopu studije provedene na 43 psa koji su imali dermatitis.
Uređaji sigurni za pse
U tijeku su radovi na fizičkom pojačanju uređaja, s obzirom na to da su neki uzbuđeni psi znali srušiti prototipe i oštetiti ih. Također, s obzirom na prirodu pacijenata, važno je da su uređaji otporni na žvakanje.
Profesor Janis Spigulis fizičar je koji radi u istom laboratoriju za biofotoniku u Rigi. Hvali rad svog kolege na prijenosu dijagnostičke tehnologije utemeljene na svjetlu na kućne ljubimce.
- Blaž nastoji zadržati jednak pristup i napraviti uređaje koji bi bili specifični za životinje - kaže on.
- Mnoge optičke tehnologije nepoznate su veterinarima pa je ovakav interdisciplinarni pristup vrlo pozitivan, a on je postigao dobre rezultate - dodaje.
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.