Količina ispuštenih plinova iznimno je visoka i usporediva s ukupnim antropogenim emisijama svih zemalja Bliskog Istoka, Iraka, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta
NA DNU REZERVOARI ETANA
Crveno more je puno štetnih plinova koji ulaze u atmosferu
Crveno more svake godine ispušta 220.000 tona štetnih ugljikovodičnih plinova u atmosferu - što je više nego zajedno proizvedu svi stanovnici Ujedinjenih Arapskih Emirata i Turske.
Nedavno je istraživanje Instituta Max Planck pokazalo da se rezervoari etana, propana i drugih plinova koji su zakopani pod morem, pod utjecajem struja i brodskog prometa podižu - i ispuštaju u atmosferu. Osim toga, i brodovi ispuštaju visoku razinu dušikovog oksida koji se miješa s etanom i propanom te stvara ozonske kemikalije štetne za ljudsko zdravlje.
Znanstvenici kažu da, ako se nastavi ovako veliki brodski promet po Crvenom moru i Sueskom kanalu, kvaliteta zraka će se u tom dijelu svijeta znatno pogoršati.
To dokazuje i studija atmosfere nad sjevernim Crvenim morem iz 2017., koja je utvrdila koncentraciju kemikalija 40 puta veću nego što se predviđalo da će biti.
Naime, do te je ekspedicije 2017. provedeno vrlo malo istraživanja atmosfere iznad Crvenog mora, pa su i ideje znanstvenika o tome što mogu očekivati bile dosta nejasne.
Fizičar zaštite okoliša Efstratios Bourtsoukidis analizirao je tada svaki imalo veći izvor emisije plinova, a promatrao je količinu štetnih plinova svuda u regiji: u prometu i poljoprivredi, izgaranje biomase, u proizvodnji električne energije i u naftnoj industriji.
- Budući da nije još bilo podataka iz ove regije, morali smo provesti brojne proračune da bismo pronašli izvor - rekao je za Daily Mail Bourtsoukidis, koji je tada došao do strašnog otkrića - da visoke koncentracije atmosferskog etana i propana dolaze s dna sjevernog Crvenog mora.
On kaže kako podvodne emisije ne bi imale utjecaja na kvalitetu zraka u predindustrijskom vremenu, no danas, uz ovakav brodski promet, one predstavljaju katastrofu.
- Ti plinovi djeluju u interakciji s etanom i propanom te rezultiraju proizvodnjom troposferskog ozona i peroksiacetil nitrata, a oba su elementa vrlo štetna za ljudsko zdravlje - objasnio je Bourtsoukidis svoju zabrinutost.
Oni se, kaže, morskom strujom prenose na površinu vode, i na kraju ispuštaju u atmosferu.
- Količina ispuštenih plinova iznimno je visoka i usporediva s ukupnim antropogenim emisijama svih zemalja Bliskog Istoka, Iraka, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta - rekao je fizičar, a dodaje i da će 'utjecaj podvodnih plinova tek početi rasti, jer će se u narednim desetljećima brodski promet preko Crvenog mora i Sueskog kanala intenzivno povećavati.
- To će dovesti do značajnog pogoršanja regionalne kakvoće zraka - zaključio je.
Koliko će se mijenjati razina mora?
Globalna bi razina mora mogla porasti za čak 1,2 metra do 2300. godine, čak i ako ispunimo klimatske ciljeve iz Pariškog sporazuma iz 2015, upozoravaju znanstvenici.
Dugoročnu će promjenu potaknuti i led koji će, putujući od Grenlanda prema Antarktiku mijenjati linije i granice obale.
Do 2300. izvješće predviđa da će se morska razina povećati za 0,7-1,2 metra, čak i ako 200 zemalja u potpunosti ispuni ciljeve iz Pariškog sporazuma iz 2015. godine.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
01:05
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
