Cvjetkovići su od puža napravili biznis: 'Kad smo ih uvozili, na granici nisu znali što bi s nama'
Puž u satu prijeđe četiri metra i ima 24.000 zuba. Da bi bili spremni za tanjur treba proći i tri godine. Ove mekušce obožavali su stari Rimljani, a kod nas je bila sirotinjska hrana neizostavna na Badnjak
Prije 30 godina mnogi su se smijali obitelji Cvjetković koja se prva u Hrvatskoj počela baviti uzgojem i preradom puževa kao gastronomske delicije. A kada su 2005. na televiziji emitirali prilog o njima, prestali su se smijati i zazvonili su telefoni. Svi su htjeli u taj novi biznis i u mjesec dana javilo se 24 potencijalnih investitora.
POGLEDAJTE VIDEO: Unatoč teškoj dijagnozi pokrenula vlasititi posao
Pokretanje videa...
01:20
Govori nam to Alma Cvjetković iz Matulja koja je prije 30 godina pokrenula obiteljski posao uzgoja puževa u Istri.
- Pokojni suprug i ja obrt smo osnovali kao dodatnu zaradu, a evo, 30 godina kasnije, to je postao obiteljski biznis kojim se sada bave kćer Anđela i sin Lazar, sa svojim supružnicima i unučicama, kojima su jedne od prvih riječi bile upravo - puž - smije se sada umirovljena Alma, zaslužna za izradu mnogobrojnih poslovnih planova danas oko 289 registriranih farmi u Hrvatskoj.
Sjeća se Alma da je prilikom prvog uvoza puževa iz Italije prespavala na granici dok carinici nisu smislili kako dozvoliti uvoz slinave farme. Tada se uzgojem puževa nitko nije bavio.
- Iako puževi glase za prvorazrednu gastronomsku poslasticu, bogatu proteinima, većina je još uvijek sklona predrasudama prema ovim slinavim mekušcima, unatoč tome što su puževi dio čovjekove prehrane još od prapovijesti. Naime, puž je bio popularan još u starom Rimu, no tijekom srednjeg vijeka postao je hrana za sirotinju. Zaslugom francuskih gastronoma, puž se početkom 19. st vraća na bogataške stolove. Kod nas puževi su također dugo prisutni u gastronomiji, posebice u Istri i Dalmaciji, gdje su dugo bili percipirani kao "sirotinjska hrana" - govori Alma.
A nekad se ni. Badnjak nije mogao zamisliti bez jela od puževa.
- Danas se od njih radi svašta, od poznatih, punjenih puževa do onih pohanih, koktela, kajgani, maneštri, puževa u šugu s palentom do pizza - objašnjava stručnjakinja Alma, nositeljica titule Međunarodni zlatni puž 2003. i Međunarodni dijamantni puž 2007., koja u PG "Kašetici" nudi najpoznatije punjene puževe "a'la bourguignonne", očišćene i kuhane puževe, spremne za spravljanje raznih delicija, očišćene puževe kućice spremne za punjene te popularne istarske kobasice od puževa.
No da bi puževi stigli do naših stolova potrebno je, saznajemo, mnogo odricanja i vremena te timski, tj. obiteljski rad jer je za to potrebno više ljudi. Naime, posao je sezonski i ovisi o vremenskim prilikama tijekom jedne vegetacijske godine. Puževi su tijekom zime u estivaciji, zimskom mirovanju, a bude se u proljeće.
Važno je i što puževi jedu
Što je godina kišnija, pogotovo tijekom ljeta, aktivacija puževa je mnogo veća. Najvažnije od svega je prehrana, odnosno dovoljno vegetacije zasijane u poljima za njihov uzgoj i tov. Uz pripremu hrane tijekom cijele godine važno je voditi borbu sa štetnicima kojih je mnogo u prirodi. Informacije koje govore o jednostavnosti i malom obujmu posla pri uzgoju puževa nisu točne jer puž je živ, kreće se, a kontrola i nadzor na farmi svakodnevno su nužni. Zanimljivo je da svaki puž ima oko 24.000 zuba i kreće se četiri metra na sat – objašnjava kći Anđela.
Dodaje kako se puževi prosječno razmnožavaju dva puta godišnje, u svibnju i rujnu, a moguće je i nekoliko puta godišnje ako im klimatski uvjeti odgovaraju. Karakteristika je da su dvospolci i prilikom razmnožavanja nakon 20-ak dana spremni su svaki odložiti od 40 do 70 jajašaca u gnijezda koja grade u djetelini zasijanoj u reproduktivnim poljima na dubini od četiri do pet centimetara.
Treba i tri godine da bi puževi bili za jest
Uz pomoć sline i zemlje zatvore gnijezdo i time ga štite od štetnika. Pužići na svijet dolaze nakon 30-ak dana i nalikuju na odrasle, uz razliku što im je kućica prozirna, no da bi postigli konzumnu veličinu, a to je oko 30-tak cm otvora kućice, potrebno je oko tri godine. Tada slijedi berba te dugotrajan proces (oko šest sati dnevno) pretpranja, pranja i čišćenja te konačnog kuhanja i spremanja za tržište.
A njihove puževe može se kupiti u primorska "Kašetica", mjestu u samom centru Rijeke kojeg su prije tri godine osnovali Primorsko-goranska županija i Turistička zajednica Rijeka s ciljem stvaranja novih proizvođača i podrške OPG-ova, koji pod istim krovom ujedinjuju proizvode vrhunske kvalitete u zajedničkom nastupu i promociji.
Istoimeni brend ima za cilj autohtonim proizvodima povećati prepoznatljivost i uvelike olakšati njihov plasman na tržište, a ujedno, dočim to epidemiološka situacija dozvoli, ponovo uvesti redovite aktivnosti s pozitivnim utjecajem na cjelokupno lokalno gospodarstvo, poput promocija, degustacija, izložbi, edukacija, raznih radionica te kreativnih iskoraka srodnih udruga, institucija i građana ove županije, koji su bazirani na proizvodima koji promiču ekološku proizvodnju te razvoj ekološke svijesti i održivog turizma.
Primorska kuća u sklopu koje se nalazi navedena "Kašetica" (gdje se proizvodi prodaju bez dodatne marše) nalazi se na adresi Krojačka 1 u Rijeci, a u njoj se mogu naći mnogi "uobičajeni" autohtoni proizvodi, poput maslinovih ulja, autohtonih vina i pjenušaca, likera, meda, sokova, slastica prirodne kozmetike, proizvoda od vune te nešto neuobičajenih prizvoda.
