Nikad nije bilo jednostavno točno izmjeriti utjecaj bilo kojih znanstvenih istraživanja. Uključenost javnosti svrstava znanost za građane u novo doba prikupljanja podataka, doba koje zahtijeva novi plan mjerenja
MJERLJIVOST NOVIH PODATAKA
Da biste znali je li znanost za građane uspješna, izmjerite je
Dok ovo čitate, tisuće običnih ljudi diljem Europe zaposleno je označavanjem, kategoriziranjem i brojanjem u ime znanosti. Možda izvještavaju o prinosima usjeva, analiziraju plastični otpad iz prirode ili prate populacije divljih vrsta. Ta nova metoda sudjelovanja javnosti u znanstvenim istraživanjima doživjela je značajan porast i u kvaliteti i u razmjerima projekata.
Naravno, ljudi već tisućljećima dijele svoja opažanja o svijetu prirode – počeli su mnogo prije no što se termin 'znanost za građane' pojavio na naslovnici knjige sociologa Alana Irwina iz 1995. godine 'Citizen Science: A Study of People, Expertise, and Sustainable Development'.
Danas je znanost za građane u usponu, skupa s većim projektima koji su ambiciozniji i bolje umreženi no ikad prije. I dok su prikupljanje uzoraka morske vode i fotografiranje ptica dva dobro poznata primjera znanosti za građane, to je samo vrh ledenog brijega.
Znanost za građane evoluira zahvaljujući novim tehnikama prikupljanja podataka koje su omogućili internet, pametni telefoni i društveni mediji. Sve bolja povezanost potiče niz promatranja koja je moguće jednostavno snimiti i podijeliti. Hrpe podataka dobivenih od pripadnika javnosti blagodat su za istraživače koji rade na velikim projektima ili projektima koji obuhvaćaju različite teritorije. Često bi te podatke bilo vrlo teško i skupo prikupiti na drugačiji način.
Obje su strane na dobitku, jer znanstvenici dobivaju pomoć u prikupljanju mnogo boljih podataka, a građani entuzijasti dobivaju priliku sudjelovati u fascinantnom svijetu znanosti.
No, uspjeh je bilo teško definirati, a još teže prevesti u pokazatelje za procjenu. Sve do sada.
Skupina istraživača u EU-u prihvatila je izazov izgradnje prve integrirane i interaktivne platforme za mjerenje troškova i koristi znanosti za građane.
Stotine pitanja
- Ta će platforma biti vrlo složena, no njome će se moći raspoznati karakteristike i rezultati projekata te izmjeriti njihov utjecaj na nekoliko domena, kao što su društvo, gospodarstvo, okoliš, znanost i tehnologija te upravljanje - kaže dr. Dr Luigi Ceccaroni, koji koordinira projektom Mjerenje utjecaja znanosti za građane (MICS) koji stoji u pozadini platforme. Trenutačno je još u fazi testiranja, no predviđeno je da će platforma zaživjeti prije kraja ove godine.
- Zamislite, radimo s više od 200 varijabli. Dakle, možete razumjeti tu složenost i koliko će sveobuhvatna ta platforma biti. To je prvi put da je projektom obuhvaćeno toliko varijabli i toliko domena znanosti za građane. U biti, platforma lovi podatke putem pitanja, a kao što sam rekao, imamo ih više od 200. Neka su pitanja jednostavna, druga su složenija - objašnjava on.
Pitanja se bave ulogom i odgovornostima javnosti (građana-znanstvenika) te propitkuju je li njihovo sudjelovanje u projektu utjecalo na njih na bilo koji način (promjene vrijednosti, mišljenja, stavova ili perspektiva).
Druga serija pitanja upotrebljava se za istraživanje utjecaja projekta na različite domene. Primjerice, projektima se postavlja pitanje jesu li inovacije koje su proistekle iz njihova projekta rezultirale porastom produktivnosti ili bruto domaćeg proizvoda (BDP). Tu su i pitanja kojima se istražuje razina povjerenja među sudionicima na projektu i drugim dionicima.
- Oslanjamo se na informacije koje nam daju koordinatori projekata. Ponekad mjere te aspekte na vrlo konkretne i znanstvene načine. Ponekad misle da to rade, ali zapravo ne rade. Platforma će im pomoći da počnu mjeriti ono što se ne mjeri te da razumiju kako se mjeri - dodaje Ceccaroni.
Početak mjerenja
Primjerice, mnoga pitanja s više ponuđenih odgovora na platformi nude i opciju 'Da, ali se ne mjeri'. Koordinatori projekata koji odaberu taj odgovor bit će usmjereni na alat koji će im pokazati kako početi mjeriti.
- MICS me naučio da je procjena učinka ekstremno složena - kaže Ceccaroni, koji u projekt donosi više od desetljeća iskustva iz područja znanosti za građane.
- Uz platformu, naš je cilj učiniti je korisnom još i prije no što projekt započne, kad imamo dovoljno vremena za uvođenje elemenata povezanih s učinkom i za oblikovanje projekta na način da budemo sigurni da će biti moguće izmjeriti učinak - objašnjava.
Promatranje i komuniciranje učinka
Projekti znanosti za građane doprinose učenju, razvoju vještina, znanstvenom razumijevanju, znanstvenoj svijesti i uživanju u znanosti, kaže dr. Raul Drachman. Njegova opažanja zasnivaju se na rezultatima međunarodnog istraživanja provedenog u sklopu projekta CS-TRACK kojim on koordinira. Istraživanje je kalibriralo iskustva više od 1000 dragovoljaca sudionika na projektima znanosti za građane vezanima uz bioraznolikost u Europi, Australiji i na Novom Zelandu.
- U sklopu našeg projekta otkrili smo, također i putem studija koje smo izradili o ciljevima održivog razvoja (SDGs), da je okoliš kao tema izrazito važan (posebice klimatske promjene, ali ne samo one) u kontekstu znanosti za građane. Nema sumnje da značajna pozornost koju smo posvetili toj temi utječe na povezane percepcije i stavove pojedinaca i društva prema glavnim problemima koji se pojavljuju - kaže Drachman.
Istraživači su također istraživali teme poput obrazovanja, zdravstvene skrbi i novih izazova poput pandemije bolesti COVID-19.
- Našim smo istraživanjima otkrili niz informacija vezanih uz spol, dob i druge parametre na razini pojedinačnog sudionika. Uključivanje raznovrsnih publika u znanost za građane od velike je važnosti za napredak tog područja i za stvaranje istinskog utjecaja na znanost i društvo - objasnili su.
Drugi ključni faktor koji se uzima u razmatranje je percipirana kvaliteta podataka dobivenih na temelju znanosti za građane. Važno je pokazati što proizlazi iz istraživanja koja uključuju građane koji nisu znanstvenici.
- Dakle, ugledali ste pticu koja se razlikuje od svih ostalih i podijelili ste tu informaciju. Pa što? Moramo moći objasniti zašto je to važno i pokazati što se dogodilo uslijed tog primjećivanja ptice. Naravno, kao istraživači svjesni smo vrijednosti informacija koje prikupljaju građani. Važno je to da to prepozna i šira javnost - kaže Drachman.
Pokretanjem procesa stvaranja znanja izvan granica akademskih i istraživačkih institucija, znanost za građane omogućuje uključenost lokalne struke i laičkih znanja u znanstveni proces. Također obogaćuje nalaze istraživanja.
Nakon više od pola puta na ovom trogodišnjem istraživačkom projektu, Drachman je prepoznao još jednu ključnu spoznaju: potrebu za posredovanjem.
- Znanost za građane okuplja niz sudionika, znanstvenika i ne-znanstvenika, koji dolaze iz različitih područja i struka. Nikad ne možemo biti sigurni da će se međusobno razumjeti. Stoga se nameće pitanje kako osigurati da zainteresiranost svih strana opstane i da projekt napreduje. Rješenje je učinkovito posredovanje između svih strana - kaže Drachman
Ključno je pronaći rješenje za suprotstavljene potrebe za podacima i motivacije različitih dionika (istraživača, građana, donositelja politika i poslovnih konzultanata).
Također, postizanje zajedničkog razumijevanja znanosti za građane i njezinih koristi za znanost i društvo ključno je ako želimo da projekti nastave rasti i odgovarati na lokalna pitanja i globalne izazove. Time će se zauzvrat povećati povjerenje prema podacima koje su stvorili građani i njihovo prihvaćanje kako bi se odgovorilo na velike izazove poput SDG-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
