Lifestyle

Komentari 6

Djeca će kod upisa u školu proći pregled razine kolesterola, zbog prevencije kasnijih komplikacija

Djeca će kod upisa u školu proći pregled razine kolesterola, zbog prevencije kasnijih komplikacija

Djeca za koju se utvrdi da nasljedno imaju rizik za povišen kolesterol od iduće školske godine ranije mogu biti obuhvaćena terapijom koja nema negativnih posljedica i omogućava da žive jednako kao i zdravi ljudi

Od iduće školske godine kod upisa u osnovnu školu krenut će probir djece s nasljednom hiperlipidemijom, što će se obavljati u sklopu krvnim pretraga. Cilj je obuhvatiti djecu kod koje postoji veći rizik od te bolesti, kako bi se na vrijeme reagiralo s primjenom lijekova i preveniralo kasnije probleme,, najavljeno je na Sedmom znanstvenom simpoziju Hrvatsku vaskularni dan (Crovascular 2022.), koje su zajednički organizirali HAZU, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice i Hrvatsko kardiološko društvo.

POGLEDAJTE VIDEO: Kako stojimo kad su u pitanju bolesti srca i krvnih žila 

Za to se čeka još samo potpis ministra zdravlja na odluku, na temelju koje će takve pretrage u sklopu pregleda djece pred školu biti moguće.  

- Trenutno je situacija takva da nasljednu hiperlipidemiju kod mladih ljudi najčešće otkrivamo tek ako dožive infarkt, pa se onda utvrdi da su otac, majka, brat ili dijete imali hiperlipidemiju. Ili tako da oni dolaze oko 20. ili 25. godine, ako ih tvrtka u kojoj se zapošljavaju pošalje na zdravstveni pregled. A tad su već izgubljene godine tijekom kojih su se terapijom mogli postići dobri rezultati. Naime, u svijetu su već odavno aktualne smjernice kje jažu da se i dijete od 7 godina koje ima povišene masnoće može liječiti statinima, koji su nam dostupni i dobro istraženi, tako da znamo da nemaju štetnih nuspojava - kaže doc. dr. sc. Ivan Pećin internist sa užom specijalizacijom iz endokrinologije i dijabetologije iz KBC Zagreb. Dodaje kako se s pravovremenom terapijom može učiniti jako puno.

- Najviše su u tome napravili Nizozemci i Danci, koji imaju skupinu djece kod koje su hiperlipidemiju otkrili kad su se upisivali u školu i skupinu vršnjaka koji nemaju tu bolest. Nakon 20 godina praćenja gledali su promjene na krvnim žilama vrata i među njima nije bilo razlike. Drugim riječima, ako se prepozna na vrijeme i dijete na vrijeme uključi u terapiju, kao i ako se u međuvremenu libi ostalih rizika koji mogu utjecati na pojavu bolesti, poput pušenja, debljine i slično, oni mogu živjeti kao i zdrava opća populacija – zaključuje dr. Pećin.

Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, kao i u Hrvatskoj, no uspjeli smo značajno smanjiti njihov utjecaj na smrtnost. Tako su kardiovaskularne bolesti prije 10 do 15 godina bile uzrokom više od 50 posto ukupnih smrti, dok je taj udio do 2020. smanjen na 40 posto, ističe prof. dr. sc. Luka Zaputović, pročelnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila u KBC Rijeka, koji je govorio o novim trendovima u liječenju vaskularnih bolesti. Ključna stvar u novom pristupu je podjela pacijenata s obzirom na dob i visinu drugih rizika, uz 'bodovanje' na temelju nekih životnih navika, primjerice pušenje, visoki tlak i slično. Kontrola tih rizika kod nas još nije zadovoljavajuća, ističu stručnjaci, jer istraživanja pokazuju da je visoki udio pacijenata koji su obuhvaćeni terapijom, ali nemaju dobro kontroliran tlak, niti LDL, tzv. 'loš kolesterol'.

- To pokazuje da imamo dosta prostora za napredak - ističe dr. Zaputović. Struka već dugo ne gleda samo ukupni kolesterol, već je naglasak na prilagodbi terapije prema visini LDL-a. zbog čega će trebati mijenjati i preporuke HZZO-a.

Naime, danas se kod pacijenata s visokim kardiovaskularnim rizikom cilja na LDL i manji od 1,4, mmol/l dok HZZO preporuča primjenu statina tek kod 3mmol/l. Promjene u praksi prihvaća većina liječnika, no još ima onih koji se strogo drže smjernica, što treba mijenjati, poručeno je.  

Na listu HZZO-a uskoro bi mogli biti uvršteni novi lijekovi za liječenje hiperlipidemije, među kojima je i zamjena za statine, za pacijente koji su na njih imuni, najavio je dr. Pećin, dok kardiolog prof.dr.sc. Zdravko Babić, pročelnik Zavoda za intenzivnu kardiološku skrb Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC Sestre milosrednice ističe važnost dobre komunikacije pacijenata s liječnikom vezano uz preporučene fizičke aktivnosti kod tih bolesti.    . 

Najčitaniji članci