Novo istraživanje pokazuje povezanost između česte konzumacije ultra prerađene hrane u ranoj dobi i nižih rezultata na testovima inteligencije nekoliko godina kasnije
NOVA STUDIJA!
Djeca koja češće jedu ovu hranu imala su puno niže rezultate na testovima inteligencije...
Čitanje članka:
2
min
Znanstvenici su pratili prehrambene obrasce djece u dobi od dvije do tri godine te ih usporedili s njihovim kognitivnim rezultatima u školskoj dobi. Djeca koja su češće konzumirala industrijski prerađene proizvode - poput slatkih grickalica, zaslađenih napitaka, instant jela i procesiranog mesa - u prosjeku su postizala slabije rezultate na testovima koji mjere verbalne i neverbalne sposobnosti.
POGLEDAJ VIDEO: Hit u Zagrebu: 'Ovdje jedite bez brige i mršavite. Sva jela radimo na 5 grama masnoće'
Pokretanje videa...
01:04
Iako studija ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu, istraživači su uzeli u obzir niz faktora poput obrazovanja roditelja, socioekonomskog statusa, dojenja i drugih okolnosti koje mogu utjecati na razvoj. I nakon tih prilagodbi, vidljiva je povezanost.
Što se zapravo nalazi na dječjem jelovniku?
U praksi, prehrana male djece - bilo kod kuće ili u vrtiću - često uključuje proizvode koji spadaju u kategoriju ultra-prerađene hrane. Među najčešćim su:
- zaslađeni doručci i pahuljice s aromama
- pakirani keksi i grickalice
- voćni jogurti s dodatnim šećerom
- hrenovke i paštete
- zaslađeni sokovi i gazirana pića
- gotova, polupripremljena jela
Takvi proizvodi obično su bogati dodanim šećerima, solju i zasićenim mastima, a istovremeno siromašni vlaknima, vitaminima i mineralima koji su ključni za razvoj mozga.
U vrtićima se jelovnici posljednjih godina sve više prilagođavaju nutricionističkim smjernicama, no stručnjaci ističu da praksa i dalje varira. Zaslađeni mliječni proizvodi, industrijski kruh, deserti i obrađeno meso i dalje su dio standardnih obroka u mnogim ustanovama.
Zašto bi to moglo utjecati na razvoj mozga?
Mozak u ranim godinama života prolazi kroz intenzivan razvoj. U tom razdoblju posebno su važni nutrijenti poput željeza, cinka, omega-3 masnih kiselina, vitamina B skupine i kvalitetnih proteina.
Ultra-prerađena hrana često donosi puno energije, ali malo ključnih mikronutrijenata. Dugotrajna prehrana bogata šećerima i zasićenim mastima povezuje se s upalnim procesima u organizmu, poremećajem regulacije šećera u krvi i promjenama u crijevnoj mikrobioti, što sve potencijalno može utjecati i na razvoj mozga.
Stručnjaci ističu da nije riječ o jednoj čokoladici ili povremenom desertu, već o obrascu koji se ponavlja iz dana u dan. Kada takva hrana postane dominantan dio prehrane, djeca propuštaju priliku dobiti nutrijente koji su im potrebni u najosjetljivijoj fazi razvoja.
Što stručnjaci sugeriraju?
Istraživanje ne tvrdi da će povremena poslastica “odmah” sniziti inteligenciju, već ukazuje na obrazac prehrane koji dugoročno utječe na zdravlje djeteta. Stručnjaci stoga savjetuju:
- Uvrstiti više svježeg voća i povrća u dječje obroke,
- Umjesto gotovih grickalica, ponuditi kuhane ili pečene žitarice i proteine,
- Ograničiti zaslađene napitke, zamijeniti ih vodom ili prirodnim voćnim obrocima,
- Birati prirodnu dječju hranu bez dodatnih šećera i aditiva.
Dakle, sve je više dokaza da ono što djeca jedu u najranijim godinama može imati dugotrajan učinak. No, s druge strane, prehrana je samo jedan dio složenog mozaika koji utječe na razvoj djeteta. Genetika, poticajno okruženje, igra, čitanje i emocionalna podrška jednako su važni...
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
