Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
10 komentara

Djeca vježbaju samo dva sata tjedno, a trebali bi sat dnevno

Između 6. i 11. godine treba razvijati motoričke sposobnosti, pa su u toj dobi najbolji izbor trčanje te sportovi s loptom u kojima se skače te stalno vježbaju bacanje, hvatanje...

Izvanškolske aktivnosti djetetu omogućuju da kvalitetno provodi slobodno vrijeme, daleko od kompjutera i ekrana, da upoznaje nove prijatelje i stječe nove vještine, a ujedno je stječe iskustva koje ne bi moglo dobiti kod kuće.

Uz to, bavljenje izvanškolskim aktivnostima djeci pomaže u izgradnji samopouzdanja i pozitivne slike o sebi te mu omogućuje da testira svoje sposobnosti i dobiva poticaj da ih dalje unapređuje. Kroz kontakt s ostalom djecom dobiva realniju sliku koje su mu jače i slabije strane.

KNJIGA DANA Svako dijete je jedinstveno, a igranje je jako važno za razvoj

No nije nužno da dijete svakako ima neku slobodnu aktivnost, za to bi se prvenstveno trebalo odlučiti ako dijete pokazuje interes za bavljenje nečim, kaže Katarina Levatić, psiholog i psihoterapeut realitetne terapije iz savjetovališta u Varaždinu.

smiling little boy with big backpack jumping and having fun | Autor: NATALIIA ZHEKOVA Foto: NATALIIA ZHEKOVA - Nije preporučljivo usmjeravati dijete na aktivnosti koje mu ne leže - odgovara sugovornica na pitanje treba li dijete koje nije talentirano za sport usmjeravati u sportske aktivnosti, i obrnuto. 

Umjesto da se fokusiramo na djetetove slabe strane i pokušavamo ih unaprijediti, bolje je fokus staviti na to da dijete razvije svoj potencijal u stvarima koje mu idu i koje voli. Štoviše, pokušaj da dijete usmjerimo u nešto za što ne pokazuje interes može imati neželjene posljedice, kao što su gubitak želje da se uključi u bilo koju aktivnosti, povlačenje u sebe, osjećaj neprihvaćanja i slično - dodaje. 

Ipak, bilo bi dobro pokušati potaknuti interes djeteta da se bavi nekom fizičkom aktivnošću, jer to ne čine u dovoljnoj mjeri u okviru nastave tjelesne i zdravstvene kulture u školi, što može imati vrlo negativne posljedice na razvoj, upozorava  prof. dr. Goran Leko, s Kineziološkog fakulteta. 

Djeca bi trebala 60 do 90 minuta dnevno provesti u tjelesnoj aktivnosti. Istodobno, u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture (TZK) provode tri sata po 45 minuta tjedno u prva tri razreda osnovne škole, a dva sata tjedno u preostalih pet razreda. Pritom u prva četiri razreda nastavu TZK ne provode diplomirani kineziolozi već učitelji/ce razredne nastave, a veliki broj škola nema ni adekvatne školske sportske dvorane. Ukratko, broj sati nastave TZK u školama je nedovoljan i poželjno bi bilo da su te aktivnosti programirane i vođene od educiranih kadrova. S obzirom na uvjete u našim školama, dio tog programa bi se trebao provoditi kroz izvan nastavne i izvan školske aktivnosti, primjerice u klubovima, kaže sugovornik. 

themoviedb.org DEPRESIJA KOD DJECE 'Strašno sam tužna, ne želim ići u školu, spavam i plačem...'

- Na razvoju pojedinih motoričkih znanja treba inzistirati, jer u toj dobi neuspjeh u izvođenju pojedinih zadataka može ostaviti negativne posljedice na samopouzdanje djece, kao i na razvoj ostalih crta ličnosti. Osim samog razvoja motoričkih sposobnosti, mora se istaknuti da tjelesno vježbanje utječe i na ostale aspekte razvoja, kao što su: kognitivni, socijalni i moralni. Istraživanja registriraju i bolji školski uspjeh djece koja redovito vježbaju, kaže Leko. 

Ne postoji dob oko koje dijete treba poticati da izabere jednu aktivnost, ili jedan sport, kaže psihologinja Levatić. I mi kao odrasli često volimo isprobavati nove stvari, a za djecu je to gotovo nužno. Najčešće se dogodi, ako djeci dozvolimo da isprobaju ono što misle da bi ih moglo interesirati, da se spontano jedna aktivnost sama po sebi izdvoji kao najdraža i dijete spontano počne više vremena posvećivati njoj, a odustane od nekih drugih aktivnosti.

No, nije niti nužno da se djeca “ozbiljno” bave nekom aktivnošću: Primarna svrha slobodnih aktivnosti je kvalitetno provedeno slobodno vrijeme, a ne rušenje svjetskih rekorda.

I ova odluka bi trebala biti usklađena s djetetovim sposobnostima i afinitetima. Ako se dijete spontano želi više od dva puta tjedno baviti nekom aktivnošću, to treba podržati, sve dok to nema negativne učinke na cjelokupno funkcioniranje djeteta, poput premorenosti ili značajnijeg pada rezultata u školi. Djetetu treba objasniti da veliki rezultati najčešće iziskuju i puno truda i odricanja, te njemu prepustiti odluku o tome je li ili nije spremno razvijati izvrsnost u nekoj aktivnosti.

Kako odabrati aktivnost

Između 6. i 11. godine treba razvijati motoričke sposobnosti, pa su u toj dobi najbolji izbor trčanje te sportovi s loptom u kojima se skače te stalno vježbaju bacanje, hvatanje...

Uvijek bih prvenstveno preporučila aktivnosti koje su u skladu s djetetovom osobnošću. Tako jedna aktivnost može biti poticajna za jedno dijete, a u isto vrijeme imati suprotan učinak na neko drugo dijete, kaže psihologinja Levatić.

- Isto tako, u svakoj aktivnosti postoje dobre i korisne stvari koje mogu pozitivno utjecati na djetetov razvoj, ističe Levatić. Za nas je istaknula prednosti nekih nesportskih aktivnosti poput folklora, s kojima ima i osobno iskustvo, preko vlastite djece, što, međutim, ne znači da su na bilo koji način superiorne ostalima.

- Kod djece u dobi između 6 i 11 godina treba razvijati što je moguće veći broj motoričkih vještina koje omogućuju uspješno svladavanje prostora, prepreka i otpora. U svjetskoj literaturi sugerira se da se u početnoj fazi programi trebaju usmjeravati prema četiri motoričke vještine: agilnost, ravnoteža, koordinacija i brzina, koje će se razvijati kroz sadržaje trčanja, skokova, bacanja, hvatanja, udaraca i padova.

ZVONI ZA 3,2,1... Dječje ponašanje: Otpor prema školi nije dječji inat već alarm

Naravno da njih treba pratiti i razvoj ostalih motoričkih sposobnosti, kao što su izdržljivost, preciznost, fleksibilnost, snaga. Rezultat takvog vježbanja kod djece bi unutar motoričkih i funkcionalnih sposobnosti trebao imati pozitivan utjecaj na srčano-žilni i mišićni sustav, čvrstoću kostiju, pravilno držanje, redukciju potkožnog masnog tkiva (pretilost), dijabetes, smanjenu pojavu astme i smanjenu pojavu srčanih oboljenja - ističe prof. dr. Leko.  

Deset najboljih aktivnosti za školarce

Šah

Igrajući šah djeca razvijaju pažnju i koncentraciju, uče se strateškom i analitičkom razmišljanju te vještini odlučivanja. U šahu je važno razmišljati korak unaprijed, što je važna vještina koja se može prenijeti i u druga područja, pa tako djeca mogu naučiti planirati obveze. Šah je igra koja povezuje generacije i često su upravo djedovi ti koji su unuke naučili igrati šah i poučili ih prvim šahovskim trikovima.

Domaćinstvo

Omiljena aktivnost među djecom, u kojoj uče mnoge korisne i praktične stvari, kao što su zašiti otpali gumb ili samostalno skuhati nešto za jelo. To je aktivnost na kojoj se stječu znanja čija će primjena kod kuće oduševiti roditelje, kao na primjer znanje da je nakon kuhanja potrebno počistiti kuhinju za sobom.

DOBAR ODGOJ Potaknite djecu da istražuju svijet oko sebe i da razmišljaju

Grupe za kreativce

Kroz aktivnosti poput slikanja ili lutkarstva djeca dolaze u doticaj sa kreativnošću koja čuči u svima i omogućavaju joj da dođe do izražaja, što se možda bez takvih aktivnosti ne bi dogodilo. Mnoga djeca posebno uživaju u ovakvim aktivnostima jer su rezultati vidljivi i opipljivi pa osjećaju ponos kada kod kuće mogu pokazati sliku koju su naslikali ili lutku koju su izradili, kaže psihologinja Levatić.

Za mlađe školarce

Preporučio bih sportove kao što su atletika, plivanje i gimnastika u kombinaciji s osnovnim strukturama sportskih igara (baratanje loptom - hvatanja, dodavanja, bacanja). Iako bi vježbe izdržljivosti niskog intenziteta trebale biti značajno zastupljene u mlađoj dobi, one znaju biti ”dosadne”, pa se preporučuje razvijati ih kroz igre s loptom, ističe prof. Leko. 

Za starije školarce 

Preporučuju se atletika, plivanje, veslanje, sve sportske igre, neki od borilačkih sportova (karate, judo taekwondo, hrvanje i sl.). To je doba u kojem značajno opada tjelesna aktivnost djece, osobito djevojčica, pa treba uložiti dodatne napore da ih se zadrži u sportu.

Planinarenje  

Djeci omogućuje da se kreću i budu aktivni, a da nemaju osjećaj da se nužno bave sportom. Planinarenje je prilika da upoznaju ljepote svoje domovine, da se upoznaju sa biljnim i životinjskim svijetom u prirodnom okruženju, ali isto tako da provode opušteno vrijeme sa svojim prijateljima i obiteljima.

Koordinacija

Kako je koordinacija jedna od bitnih motoričkih sposobnosti, djevojčicama bi se moglo preporučiti i sinkro-plivanje, ples i mačevanje. U ovoj dobi veliku ulogu bi trebali imati školski sportski klubovi, koji, na žalost, egzistiraju samo u pojedinim sredinama, kaže Leko.

Orijentacijsko trčanje

Ovo je izvrsna aktivnost, koja uključuje kretanje, ali nudi i puno više od toga. Ona nudi posebno uzbuđenje potrage, uči djecu kako se koristiti kompasom, kako čitati kartu i kako se orijentirati u prostoru.

Folklor

Izvrsna aktivnost koja djecu upoznaje s tradicijom i našom kulturnom baštinom, potiče osjećaj ponosa i domoljublja. Djeca razvijaju brojne vještine, kao što su pjevanje, plesanje ili sviranje instrumenta. Uz to imaju priliku iskusiti kako je to javno nastupati, a često dobiju i mogućnost putovati i upoznavati druge krajeve, kaže psihologinja Levatić.

STRUČNJACI UPOZORILI Ne želite problematičnu djecu? Bacite mobitel i bavite se njima

Street sportovi

Pozitivnu ulogu u razvoju motoričkih sposobnosti mogu osigurati i aktivnosti koje nisu u programu tjelesno-zdravstvene kulture, a rijetko su i u programima športskih klubova, kao npr. skateboard, koturaljkanje, vožnja biciklom (MTB), preskakanje užeta, skijanje i slično.

Djeci koja sjede pred ekranima prijete bolesti srca i visok tlak

Djeca i tinejdžeri ne bi smjeli sjediti ispred bilo kakvog ekrana poput televizora, mobitela i računala dulje od sat vremena, upozorava American Heart Association. Zbog opasnog sjedilačkog načina života, bolesti srca javljaju se već u ranoj dječjoj dobi, kod djece stare tek osam godina. Mladi se više debljaju, što vodi pretilosti, kolesterolu i visokom tlaku.

I kratkotrajno pušenje i pijenje uništava arterije

Čak i oni tinejdžeri koji povremeno puše cigarete i piju alkohol do 17-e godine imaju krute arterije čime si povećavaju rizik od bolesti srca, krvnih žila te srčanih i moždanih udara kasnije u životu, pokazalo je istraživanje Sveučilišta u Londonu.

Aditivi iz hrane i posuđa utječu na razvoj djece

Zbog aditiva iz hrane i kemikalija pubertet nastupa sve ranije, djeca su deblja te im utječe na imunitet i živčani sustav. To je zato što plastično posuđe utječu na hormonski razvoj djece te na endokrini sustav koji je temelj svih fizioloških procesa u tijelu, upozorava američka pedijatrica Claire McCarthy, profesorica na Sveučilištu Harvard.

Za zdravo srce idealno je šest do osam sati sna

Ljudi koji spavaju manje, ali i više od šest do osam sati, imaju veći rizik od smrti zbog srčanog udara. Šest do osam sati sna je idealno. Sve više ili manje od toga štetno je za srce, otkrilo je istraživanje Europskoga kardiološkog društva. 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message