Stoljećima je odijevanje bila nezamjenjiva kulisa društvene pripadnosti, zakoni su se poštivali, a izgled je bio jasna poruka od kuda si, s kim si i gdje ti je uopće mjesto
IGRAMO PO PRAVILIMA
Dress code: Zakoni odijevanja koji su definirali okvire društva
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Met Gala: Najluđi outfiti slavne modne izložbe u New Yorku
I dok se danas trudimo "istaknuti osobnost" i biti originalni, činjenica je da je čovjek oduvijek htio pripadati nekome i nečemu, otuda supkulture i naša neodoljiva potreba da kopiramo Rihannu i njezin novi outfit. Ipak smo programirani da pravimo i štujemo neka pravila, da ih svakodnevno koristimo jer time otkrivamo našu poziciju na društvenoj ljestvici, jer se tako osjećamo sigurnije.
Dress code se poštivao još davnih dana, pa su na primjer Rimljani odijevali stole, odnosno velike plahte koje su vezali po pravilima, nipošto slučajno ili onako kako bismo mi to danas napravili s ručnikom nakon tuširanja.
Stole (velika kao haljina s kopčama na ramenima) su bile finjak, za udane žene, a toge (bazično sličan muški odjevni predmet) za prostitutke i rastavljene žene.
Srednji Vijek bio je u odijevanju oskudan te je bilo zabranjeno ukrašavati se i nositi skupe tkanine te modne detalje na javnim mjestima. Luksuz je bio rezerviran isključivo za pripadnike viših slojeva društva.
U vrijeme Kraljice Elizabete I, sredinom 16. stoljeća do početka 17. stoljeća, dress code je nalagao točno propisana pravila, jer obični ljudi nisu smjeli nositi materijale kojih nema u Engleskoj.
Naravno, samo se na dvoru nosio luksuz, a haljina je morala biti u potpunosti pokrivena ukrasima, kao što su zlato, srebro, krzno, baršun i svila.
Vladavina korzeta kreće u 16. i nastavlja se u 17. stoljeću pa sve do kraja 19. stoljeća. Bio je to obavezan modni dodatak koji je stezao siluetu i od nje radio oblik pješčanog sata. Iako su se korzeti mijenjali kroz stoljeća, nekad su čak bili od metala, uvijek je njegova uloga bila da struk napravi super uskim.
Žene su padale u nesvijest, unutarnji organi bili su stisnuti pa bi korzet narušavao zdravlje, ali se nosio bez iznimke, čak su ga mame odijevale i djevojčicama.
Viktorijanska Engleska imala je svoja pravila - žene su se morale srediti za svaku prigodu. Kraj 19. stoljeća, u vrijeme vladavine Kraljice Viktorije (od 1837. do 1901.) izgled je bio strogo propisan. Od kad su se probudile, do večere i spavanja, žene su morale imati posebnu odjeću za trenutke kad im dođu gosti, kad idu na put i slično. Presvlačenje kroz dan bila je normalna aktivnost.
Naravno, ovisno o staležu, kvaliteta materijala se mijenjala, ali pravila su se strogo poštivala. Silueta je bila pokrivena do vrha brade, niti jedan dio tijela nije smio biti izložen, čak ni gležanj.
Hlače su uvele promjene, ponajviše za žene. Najranije feministkinje odjenule su hlače čak krajem 19. stoljeća, no ovaj odjevni predmet nije ušao u žensku standardnu garderobu još godinama.
Tek oko 1920. godine dame su se ohrabrile i uvele hlače u vlastitu garderobu, ponajprije one koje su se bavile sportovima kao što je jahanje.
Ženski poslovni outfit tijekom prošloga je stoljeća bio posebna priča - sve do 80-ih godina, kad su žene konačno postale direktorice, njezin je dress code na poslu bio u znaku suknje, bluze i jaknice.
Tek u osamdesetima ona odijeva odijelo s hlačama, a prva žena koja je nosila hlače u Senat bila je Senatorica Barbara Mikulski, 1993. godine. Zahvaljujući njoj, Senator Robert Byrd promijenio je dress code u Senatu, da i žene mogu doći u hlačama.
Školske uniforme, prisutne u mnogim državama, jedan su vid zakona odijevanja, po kojemu se djeca smještaju u istu skupinu, odnosno nemajući vlastitu odjeću, među njima nije očita razlika u statusu njihovih roditelja.
Djevojke i djevojčice nose suknje, dečki i momci hlače, a svi nose sakoe i košulje ili majice. Time se ističe skromnost i jednostavnost te ravnopravnost u statusu, barem dok su u klupama.
Traper je bio uniforma radnika i šljakera još u drugoj polovici 19. stoljeća, no Levi Strauss uveo je promjene predstavljanjem ženskih traperica davne 1934. godine. Bile su namijenjene onima koje su radile na farmama, no uskoro su postale popularne i izvan radnih aktivnosti.
Minica je unijela revoluciju tijekom 60-ih, kad su Mary Quant i Pierre Cardin popularizirali malu suknju. Ovaj odjevni predmet postao je dress code za moderne djevojke koje su prihvaćale novi svijet mogućnosti i slobodu koja ih je udaljila od konzervativnih, sputavajućih pravila odijevanja.
Badić je dress code za plažu - iako je prije stotinjak godina izgledao poput haljine, do danas se on konstantno smanjivao, no sada se nose razne varijante. Mala revolucija ovog odjevnog predmeta desila se 1946. godine kad je stvoren - bikini.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Met Gala: Najluđi outfiti slavne modne izložbe u New Yorku
POGLEDAJTE VIDEO Ćiro Blažević: #ZAJEDNO24SATA
Pokretanje videa...
01:22
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
