U svijetu zasićenom sadržajem, razumijevanje koji je video stvaran, a koji lažan postalo je teže nego ikada. Godina 2026. donijela je prekretnicu u kojoj je tehnologija umjetne inteligencije, nekoć smatrana alatom budućnosti, postala oružje sadašnjosti
Od političkih kampanja do naših privatnih poruka, generirani sadržaji preplavili su digitalni prostor, stvarajući krizu povjerenja s nesagledivim posljedicama. Živimo u eri u kojoj, kako upozoravaju stručnjaci, gledanje više ne znači vjerovanje, a sposobnost razlikovanja istine od manipulacije postala je ključna vještina preživljavanja u modernom društvu.
POGLEDAJ VIDEO: Robot koji sinkronizira usne uči govoriti i pjevati pomoću umjetne inteligencije
Pokretanje videa...
06:02
Dezinformacije više nisu samo nuspojava internetske komunikacije; prerasle su u destabilizirajuću sistemsku silu. Svjetski ekonomski forum u svom je izvješću o globalnim rizicima za 2026. godinu svrstao dezinformacije i lažne vijesti među najveće kratkoročne prijetnje, rame uz rame s geopolitičkim sukobima.
Problem je u tome što sama spoznaja o postojanju gotovo savršenih deepfakeova, koji su danas dostupni svakome na društvenim mrežama, stvara duboki skepticizam prema svemu što vidimo, pa čak i prema autentičnim snimkama. Ovaj fenomen omogućuje zlonamjernim akterima da s potpunom uvjerljivošću odbace stvarne dokaze kao lažne.
Izborni ciklusi 2024. i 2025. godine poslužili su kao poligon za testiranje ovih novih oružja. U Nizozemskoj je zabilježeno korištenje gotovo 400 AI generiranih slika za napade na političke suparnike, dok je u Irskoj lažan video, objavljen samo nekoliko dana prije izbora, lažno prikazivao pobjedničkog kandidata kako povlači svoju kandidaturu.
No, možda najviše zabrinjava kada manipulacija dolazi iz samih centara moći. Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa bez ustručavanja koristi i promovira AI generirane i montirane slike na službenim kanalima Bijele kuće.
Iako ih često predstavljaju kao bezazlene "memeove", stručnjaci upozoravaju da takva praksa nepovratno nagriza povjerenje javnosti u institucije. Michael A. Spikes, istraživač medijske pismenosti sa Sveučilišta Northwestern, naglašava ozbiljnost situacije:
- Vlada bi trebala biti mjesto gdje možete vjerovati informacijama, gdje možete reći da su točne jer ima odgovornost da tako bude. Dijeljenjem ovakvog sadržaja, ona nagriza povjerenje koje bismo trebali imati u našu saveznu vladu da nam daje točne, provjerene informacije. To je stvaran gubitak i jako me brine.
Umjetna inteligencija omogućila je pravu industrijalizaciju dezinformacija. Proizvodnja lažnog sadržaja, postala je iznimno jeftina i brza, što je dovelo do preplavljivanja društvenih mreža poput TikToka i Instagrama. Istraživanja pokazuju da se lažne priče, potpomognute algoritmima koji nagrađuju angažman umjesto točnosti, šire i do šest puta brže od istinitih informacija. Ovi sustavi ne ciljaju nasumično; koriste psihološko profiliranje i mikro-targetiranje kako bi identificirali osjetljive pojedince i plasirali im sadržaj skrojen da izazove snažne emocionalne reakcije poput straha, tjeskobe i bijesa.
Posljedice su razorne i daleko nadilaze političku sferu. Digitalne obmane i deepfake prijevare globalnu ekonomiju godišnje koštaju procijenjenih 78 milijardi dolara. No, ljudska cijena je još veća. AI alati koriste se za masovno generiranje nekonsenzualnog intimnog sadržaja, pri čemu su posebno ugroženi mladi. Podaci iz 2026. pokazuju da je jedan od 17 tinejdžera već bio meta nekog oblika deepfake sadržaja.
U Hrvatskoj su zabilježeni slučajevi krađe identiteta poznatih medijskih osoba, čija su lica i glasovi zloupotrijebljeni za promociju lažnih investicijskih platformi i financijskih prijevara. Čak i naizgled bezazleno gledanje savršenih AI generiranih slika na društvenim mrežama ostavlja psihološke posljedice, a studije potvrđuju da izloženost takvim idealiziranim prikazima dovodi do značajnog pada zadovoljstva vlastitim tijelom.
Dok se tehnologija generiranja lažnog sadržaja razvija munjevitom brzinom, mehanizmi obrane teško drže korak. Razvijaju se alati za detekciju koji traže suptilne nedosljednosti u slikama i videima, poput nepravilnosti u uzorcima šuma ili neprirodnog treptanja, no najnovija generacija fake obavijesti često ne ostavlja takve tragove. Zbog toga se fokus prebacuje s individualne odgovornosti na sustavna rješenja. Jedan od najznačajnijih koraka je Akt o umjetnoj inteligenciji Europske unije, čije ključne odredbe stupaju na snagu u kolovozu 2026. godine. On zahtijeva jasno označavanje svog AI generiranog sadržaja, uz prijetnju kaznama do šest posto globalnog prihoda za tvrtke koje se ne pridržavaju pravila.
Osim regulacije, ključna je i izgradnja društvene otpornosti kroz obrazovanje. Po uzoru na Finsku, gdje se djeca od osnovne škole uče prepoznavati manipulativne informacije, jačanje medijske pismenosti postaje imperativ.
Građani moraju naučiti postavljati temeljna pitanja: tko mi se obraća, zašto me pronašao, što dobiva ovom komunikacijom i mogu li provjeriti točnost poruke? U eri u kojoj je svaka informacija potencijalno sumnjiva, provjereni mediji ponovno dobivaju na važnosti kao otoci vjerodostojnosti. Godina 2026. predstavlja kritičan test za naša društva, institucije i tehnološke platforme, test koji će pokazati jesmo li se sposobni dovoljno brzo prilagoditi kako bismo preživjeli krizu dezinformacija.
*uz korištenje AI-ja
24sata © 2026
