Evo što učiniti u predškolskoj dobi da djeca lakše uče u školi

Učenje je cjeloživotni proces koji nije povezan samo s formalnim školovanjem nego nas nove spoznaje i tehnologije potiču da učimo cijeli život. Upravo zbog toga, važno je da djeca, ali i odrasli nauče kako učiti kako bi im učenje bilo brzo i učinkovito. U ovom serijalu u tri nastavka predstavit ćemo roditeljima neke aktivnosti koje bi njihovoj djeci i njima olakšali ovaj proces i učinili školovanje uspješnim i sa što manje stresa i frustracija.

Koraljka Bakota diplomirala je arheologiju i magistrirala povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila je u Poliklinici SUVAG u Zagrebu, surađivala je na brojnim znanstvenim projektima te objavila više znanstvenih i stručnih radova, vježbenica i knjiga. Cijeli svoj radni vijek posvetila je odgoju i obrazovanju.

Učiti je lako ako znaš kako

Djeca trebaju razvijati neke vještine u ranoj dobi da bi kasnije imala podlogu za usvajanje tehnika samostalnog učenja. Formalno školovanje temelji se na vještinama čitanja, pisanja, računanja i ono što je najvažnije, poznavanje materinjeg jezika. U ranoj dobi dijete uči jezik spontano, slušanjem u interakciji s okolinom. Bez slušanja nema razvoja govora i usvajanja jezika te je zbog toga izuzetno važno da obitelj bude aktivno uključena u svakodnevnu komunikaciju koja je puna afektivnosti. Događa nam se da mala djeca prije progovore nematerinji jezik, najčešće engleski, što znači da su ta djeca više izložena sadržajima s ekrana nego spontanoj komunikaciji s okolinom. To se svakako treba izbjeći jer je usvajanje materinjeg jezika uvjet za učenje stranog jezika, ali ne samo stranog jezika nego što je puno važnije, za razvoj pismenosti, komunikacije i socijalnih vještina.

ODGOJ I KULTURA Roditelji, vodite svoju djecu u kazalište! Evo kako ih maknuti od ekrana, a da još budu i sretni

Zbog prelaska iz auditivne kulture u vizualnu, element slušanja se zanemaruje, a to se odražava na razvoju govorno-jezičnih vještina koje značajno utječu između ostalog i na sposobnost učenja. Razvijanje auditivne percepcije ne utječe samo na učenje jezika nego i na širenje sposobnosti pamćenja i koncentracije. Kroz slušanje priča, brojalica i pjesmica dijete otkriva bogatstvo svoga jezika, širi vokabular, usvaja ritmičnost jezika, upoznaje nove izraze, nijanse značenja izgovorenih riječi.

Foto: Robert Kneschke

Prije petnaestak godina ne bismo možda govorili o potrebi za poticanjem slušanja jer je to spontani proces koji bi se trebao odvijati u svakodnevnom životu djeteta, međutim svjedoci smo da već djeca rane kronološke dobi sjede ispred ekrana mobitela i prate crtiće na engleskom jeziku ili kratke klipiće s intenzivnim vizualnim efektima. Takav novi trend utječe na razvoj djeteta, možda još ne znamo kako, ali vidimo da imamo sve više odgoda za upis u prvi razred, da sve više djece ima potrebu za pomoćnicima u nastavi, da nam sve više djece treba neki od primjerenih oblika školovanja zbog određene teškoće kao i to da roditelji imaju sve više poteškoća da djecu osamostale da svoje zadatke vezane za školovanje izvršavaju samostalno. Pretjerana ekranizacija sigurno nije jedini razlog tome, ali je jedan od uzroka navedenih loših trendova koje primjećujemo u odgoju i obrazovanju.

Logopedske vježbenice

Danas se izdaju knjige i vježbenice koje imaju mogućnost slušanja napisanog teksta. Primjerice, Školska knjiga je izdala logopedske vježbenice koje su namijenjene roditeljima za djecu koja imaju poremećaj izgovora. Naravno, roditelji nikada ne mogu zamijeniti stručnjaka, u ovom slučaju logopeda, ali mogu kod kuće uvježbavati ono što je logoped s djetetom tijekom rehabilitacije već prošao. Ono što je kod vježbenica Glasovi L i R, Glasovi S, Z, i C i Glasovi Š, Ž, Č i Ć drugačije i značajno je da se sve riječi, brojalice, pjesmice i kratke priče mogu i slušati.

KAZALIŠTE I ODGOJ Daria Lorenci Flatz: U dramskim grupama djeca uče razumjeti emocije, empatiju i kreativnost

Upravo koncept tih vježbenica naglašava ono što je za učenje jezika i razvijanje govora važno - to je slušanje riječi, brojalica u stihu i kratkih priča zasićenih glasovima koje dijete treba korigirati ili usvojiti. One nisu samo pomoćna sredstva u rehabilitaciji nego i dobar predložak za učenje jezika i to upravo zbog mogućnosti slušanja.

Kao primjer, navest ćemo jednu brojalicu iz spomenutih vježbenica i dati prijedloge vježbica koje roditelji i djeca mogu kroz igru izvoditi.

Slonica i stonoga 

Ovdje osim slušanja pjesmice i učenja pjesmice napamet, roditelji mogu kroz igru dati djetetu brojne kreativne zadatke:

- kroz koje će se dijete orijentirati u prostoru, jer će naučiti što znači sprijeda, a što straga,

- pjesmicu će otpjevati tako da sami izmisle melodiju

- odglumit će veliku slonicu i malu stonogu kako hodajući usklađuju pokret

- nacrtat će slonicu i stonogu

- navest će još neke primjere velike i male životinje, biljke, stvari….

Postoji jako puno raznih elemenata koji se kroz ovakve male zadatke mogu uvježbavati, a da dijete kroz igru usvaja sve ono što će mu kasnije u formalnom obliku školovanja i te kako trebati.

Foto: 123RF - ilustrativna fotografija

Slušanje priča ima jako važnu ulogu i ne može ga nikako zamijeniti niti jedna druga aktivnost. Slušanjem priča se razvija fonološka svjesnost koja je temelj za učenje čitanja i pisanja. Istraživanja su pokazala da su djeca koja imaju bolje razvijenu fonološku svjesnost bolji čitači i da ranije savladaju vještinu čitanja. Fonološku svjesnost se može uvježbati i razvijati tijekom ranog i predškolskog doba i tako djeci olakšati usvajanje čitanja i pisanja. Osim toga, slušanjem priča stvara se unutrašnja slika koju dijete samo kreira - ne dobiva gotov predložak izvana. Tako se razvija imaginacija što je kreativni mentalni proces za koji je potrebna pažnja i fokusiranost.

Postoje brojne mogućnosti slušanja priča putem raznih medija, ali ovom prilikom izdvojit ćemo jednu od najstarijih emisija Hrvatskog radija Priča za velike i male, koju od 2018. uređuje Majda Makovec Joksimović. Na pitanje kako je raditi na pričama koje slušaju djeca već od 2. godine i kakve su povratne informacije malih slušatelja i roditelja, urednica Makovec Joksimović nam je rekla:

I ZA VRIJEME ODMORA Rasprava o zabrani mobitela u školama: 'Djeca ne spavaju, depresivna su i manje se druže'

- Priča za velike i male jedna je od najdugovječnijih emisija Hrvatskoga radija. Njeno je emitiranje započelo već u prvoj godini emitiranja tada Radio Zagreba, 1926. godine. To znači da će i ona, zajedno s Hrvatskim radijom iduće godine proslaviti sto godina postojanja. U tih 100 godina mijenjala se, onako kako se sve mijenjalo - u temama koje su bliske djeci, u jeziku i stilu pripovijedanja, s novim autorima i glumcima, pa i u načinu interpretacije jer na samom početku glumci su bili djeca, a priče su (uz klavirsku pratnju) pričali i igrali uživo. Ali kao i u samom početku, tako i danas, ista je bila i ostala temeljna svrha ove emisije - buditi njihovu maštu, razvijati kreativnost, širiti njihov prostor spoznaje. Zato se pri odabiru priča trudimo da budu zastupljeni i naši dobri i afirmirani autori koji znaju kako današnja djeca žive i što ih zanima, ali ne zaboravljamo ni pisce i njihove priče koje nose one svevremenske poruke, važne za odrastanje. Čitanje priča nije važno samo kao ritual prije spavanja koji će smiriti dijete i lakše ga uspavati. Priče ih uče slušati. Danas je postalo dragocjeno vrijeme koje djeca i roditelji provode zajedno. Važan je svaki trenutak - bio on u autu, u parku ili u krevetu dok se spremaju na spavanje. Uz ekrane koji su, u velikoj mjeri, zamijenili slikovnice i knjige, priče nikad nisu bile dostupnije djeci, a opet nikada ih nisu manje slušali i čitali, o njima razgovarali. O tome smo razmišljali kad smo oblikovali naš novi radijski kanal Juhuhu radio - kaže naša sugovornica i dodaje:

- Željeli smo djecu vratiti slušanju i maštanju, ali željeli smo da to ne rade sami, već zajedno s roditeljima, da nađu vremena i slušaju zajedno u bilo kojem trenutku dana i da Priče za velike i male budu dostupne u svako doba dana. Zato je Hrvatski radio pokrenuo projekt dječjeg radija koji je dio HRT-ove aplikacije Juhuhu, ali i samostalan radijski kanal na DAB-u i na live streamu HR-a, kao i dio sadržaja na HRTi i u Slušaonici HRA. Juhuhu radio započeo je s emitiranje 1. siječnja 2025. Program traje 24 sata dnevno. 

Koncept se sastoji od četiri cjeline koje smo nazvali:

- Radijski je kanal sadržajno namijenjen prvenstveno najmlađima - uzrast od 2. do 6. godine - i za početak će slušateljima nuditi dječje pjesmice i brojalice, te dramatizirane priče za djecu. I priče više nisu rezervirane samo za vrijeme prije spavanja već se mogu čuti tijekom cijelog dana, na svaki puni sat. A vrijeme od 20 do 22 sata potpuno je ispunjeno pričama - zaključuje.

Foto: 123RF - ilustrativna fotografija

9 savjeta za roditelje rane i predškolske dobi

Sve ono što prethodi učenju dio je aktivnosti koje se provode u ranom i predškolskom dobu i to nazivamo ranom pismenošću. Ukoliko dijete ne razvije govor i jezik u sladu sa svojim kronološkom dobi, ne razvije pažnju da može slušati sugovornika, fonološku svjesnost koja je temelj za razvoj analize i sinteze, ne razvije rječnik i vještinu pripovijedanja, za očekivati je da će imati poteškoća s učenjem i da će roditelji i učitelji morati s puno truda nadoknaditi te deficite. Dobro je da se sve te vještine mogu uvježbavati kroz igru, u svakodnevnim životnim situacijama, nenametljivo, ali strpljivo.

KAZALIŠTE I ODGOJ Svoju djecu ne morate voditi u kazalište, glumci dolaze vama!

Za kraj, dragi roditelji pričajte djeci priče jer; "Priča nije samo riječ ni od dosade spas, u njoj dijete pronalazi smisao i mudri glas."