Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Moždani udar sve češće pogađa i mlađe odrasle osobe, a njegova učestalost u toj skupini raste. To ukazuje na važan i rastući javnozdravstveni problem povezan s modernim načinom života i rizičnim čimbenicima
Moždani udar dugo se smatrao bolešću starije populacije, no ta percepcija sve se više kosi s novim podacima koji ukazuju na zabrinjavajući trend. Iako i dalje najviše pogađa starije osobe, sve veći broj istraživanja potvrđuje da moždani udar postaje ozbiljna prijetnja i za ljude u dvadesetim, tridesetim i četrdesetim godinama.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:19
Incidencija među mlađim odraslim osobama gotovo se udvostručila u posljednja tri desetljeća, pretvarajući ovu dijagnozu u rastući javnozdravstveni problem s dugoročnim posljedicama.
Podaci iz različitih studija oslikavaju jasnu i uznemirujuću sliku. Jedno opsežno istraživanje, koje je obuhvatilo razdoblje od 1993. do 2020. godine, pokazalo je da se učestalost ishemijskog moždanog udara kod osoba u dobi od 20 do 54 godine gotovo udvostručila, dok je istovremeno zabilježen pad u starijim dobnim skupinama.
Noviji podaci dodatno potvrđuju ovaj trend, s porastom hospitalizacija zbog moždanog udara od čak 44 posto u posljednjem desetljeću među mlađom populacijom. Procjenjuje se da se danas između 10 i 15 posto svih moždanih udara događa kod osoba mlađih od 50 godina.
Ovaj porast nije samo statistička anomalija, već odražava dublje promjene u zdravlju mlađih generacija. Dr. Emily R. Fisher s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Cincinnatiju, koja je predstavila rezultate jedne od studija, naglašava važnost primarne prevencije. Njezino istraživanje ističe da, iako moždani udari kod mladih i dalje čine manji udio u ukupnom broju, njihov porast ukazuje na hitnu potrebu za ranim praćenjem i kontrolom čimbenika rizika poput visokog krvnog tlaka i kolesterola, i to puno prije nego što dođe do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.
Razlozi ovog porasta su složeni i obuhvaćaju kombinaciju tradicionalnih i netradicionalnih čimbenika rizika. Dok su se klasični uzroci nekada vezali gotovo isključivo za stariju dob, danas su sve prisutniji među mlađom populacijom.
Ključni pokretač porasta moždanih udara kod mlađih jest sve veća prevalencija tradicionalnih vaskularnih rizika. Visoki krvni tlak, pretilost, povišeni kolesterol i dijabetes tipa 2 više nisu bolesti koje se javljaju isključivo u kasnijoj životnoj dobi. Studije pokazuju da je hipertenzija prisutna kod više od 35 posto mlađih pacijenata s moždanim udarom, a dijabetes kod njih gotovo 25 posto.
Sjedilački način života i nezdrava prehrana, karakteristični za moderno doba, pridonose epidemiji pretilosti koja izravno povećava rizik.
Ova studija nije identificirala uzrok ovog trenda, ali druga istraživanja sugeriraju da su glavni krivci rastuće stope pretilosti i dijabetesa, izjavio je dr. Cande Ananth s Rutgers sveučilišta, komentirajući analizu koja predviđa porast smrtnosti od moždanog udara kod milenijalaca.
Manjak fokusa na preventivno zdravlje dodatno pogoršava situaciju. Mlađi ljudi rjeđe posjećuju liječnika primarne zdravstvene zaštite i često nisu svjesni svojih povišenih vrijednosti tlaka ili šećera u krvi sve dok ne bude prekasno.
Osim klasičnih faktora, sve se više pažnje posvećuje i netradicionalnim uzrocima, koji su, kako pokazuje novo istraživanje, posebno izraženi kod najmlađih pacijenata. To uključuje migrene, poremećaje zgrušavanja krvi, zatajenje bubrega, autoimune bolesti i maligne bolesti.
Posebno je iznenađujuće otkriće o ulozi migrene. Kod osoba mlađih od 35 godina, netradicionalni čimbenici povezani su s 43 posto moždanih udara kod žena i 31 posto kod muškaraca. Migrena se pritom ističe kao vodeći uzrok, odgovorna za gotovo 35 posto slučajeva kod žena i 20 posto kod muškaraca u toj dobnoj skupini.
Njezin utjecaj slabi s godinama, dok važnost tradicionalnih faktora, poput visokog krvnog tlaka, raste. Upotreba nedopuštenih supstanci, poput kokaina i amfetamina, također značajno povećava rizik, kao i psihosocijalni čimbenici poput stresa i prekomjernog rada.
Moždani udar u mlađoj dobi ima razorne posljedice. Za razliku od starijih pacijenata, mladi preživjeli suočavaju se s desetljećima potencijalne invalidnosti, gubitkom radne sposobnosti i ovisnošću o zdravstvenom sustavu, što stvara ogroman socioekonomski teret
Ipak, stručnjaci naglašavaju da je čak 80 posto moždanih udara moguće spriječiti. Ključ leži u promjeni životnih navika i redovitoj kontroli zdravlja. To uključuje uravnoteženu prehranu s niskim udjelom soli i nezdravih masti, redovitu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja te odgovorno upravljanje postojećim stanjima poput hipertenzije i dijabetesa. Rana identifikacija i agresivno liječenje faktora rizika ključni su za zaustavljanje ovog zabrinjavajućeg trenda.
24sata © 2026
