Lifestyle

Komentari 22
ZNANSTVENICI OBJASNILI

Evo zašto nikad ne bismo trebali ubijati pauke u svome domu

Ako vam je prvi poriv zgrabiti novine ii metlu te stisnuti pauka uz zid na kojem ste ga vidjeli - zaustavite se, kažu znanstvenici koji ističu njihovu važnost te predlažu da, ako ih već ne možete gledati, samo bacite van

Vjerojatno vas neće biti lako uvjeriti, osobito ako imate dugogodišnju praksu ubijanja pauka, ali dopustite stručnjacima da pokušaju: Nemojte ubiti sljedećeg pauka kojeg vidite u svom domu.

Zašto? Oni su važan dio prirode i našeg unutarnjeg ekosustava te su kao takvi iznimno korisni i važni, piše IFL Science.

POGLEDAJTE VIDEO:

Ljudi vole razmišljati o svojim stanovima kao o sigurnoj izolaciji od vanjskog svijeta, ali unutra se mogu naći razne vrste pauka. Neki su slučajno zarobljeni, dok su drugi kratkotrajni posjetitelji. Neke vrste čak uživaju u zatvorenom, gdje sretno žive svoj život i stvaraju više pauka. Ti su paučnjaci obično tajni podstanari te nisu ni agresivni ni opasni. A možda vam i pružaju usluge poput jedenja štetočina - neki čak jedu i druge pauke.

Znanstvenici su proveli vizualno istraživanje 50-ak domova u Sjevernoj Karolini kako bi popisali koji člankonošci žive pod ljudskim krovovima. Svaka pojedinačna kuća koju su posjetili bila je dom pauka. 

Pauci u kutevima prostorija grade mreže gdje čekaju da se plijen uhvati. Podrumski pauci ponekad ostavljaju mrežu kako bi lovili druge pauke na njihovom području, oponašajući plijen da uhvate svoje rođake za večeru.

Eliminiraju gore štetnike od sebe

Iako su generalistički grabežljivci, sposobni jesti sve što ulove, pauci redovito hvataju štetnike, pa čak i insekte koji prenose bolesti - na primjer, komarce. Postoji čak i vrsta pauka skakača koja u afričkim domovima radije jede komarce ispunjene krvlju. Dakle, ubojstvo pauka ne košta samo pauka život, već može odvesti važnog grabežljivca iz vašeg doma. 

Svi pauci svijeta godišnje pojedu između 400 i 800 tona insekata i malih životinja. Do tog zaključka je došao tim njemačkih, švedskih i švicarskih znanstvenika. U svom istraživanju objavljenom nedavno u stručnom časopisu 'The Science of Nature', znanstvenici su zaključili da maleni pauci u svojoj mesožderskoj utrci iza sebe ostavljaju čak i kitove koji godišnje pojedu 'tek' između 400 i 500 tona planktona, račića, riba i mekušaca.

Nezamjenjiva uloga u ekosustavu

Odnedavno je poznata i važnost osmonožnih stvorova i po ekološki sustav.

- Naši proračuni su pokazali globalnu važnost pauka za smanjenje populacije insekata i održavanje prirodne ravnoteže - kaže znanstvenik Martin Nyffeler.

Jednostavno rečeno, da se smanji broj pauka, znatno bi se povećao broj insekata koji su njihov plijen, što može donijeti prijetnju u obliku smanjenog uroda, većeg prijenosa bolesti, neravnoteže koja posljedično može ugroziti i druge vrste...

Čarolija njihove niti

Pomoću predljivih žlijezda pauci mogu stvoriti čak do osam vrsta svile: osnovne i pomoćne niti mreže, niti za učvršćivanje rubova, posebno gustu svilu za gnijezda i dr. Tijekom postupka izrade zrakaste mreže pauk prv­o razapinje radijalne niti, a zatim, krećući iz središta, izrađuje ljepljive spiralne niti. Njihova udaljenost jednaka je razmaku od paukovih stražnjih nogu do predljivih žlijezda. Po završetku izrade mreže, pauk odgrize krajeve tri početne pričvršćene središnje niti, sjedne u središte mreže ili pored mreže s jednom nožicom na njoj i čeka prvu žrtvu, piše Nova Akropola.

Prosječna debljina niti svile je 0,15 mm, a najmanja zabilježena svega 0,002 mm. Paukova nit je tako tanka da je ljudsko oko ne može vidjeti s udaljenosti veće od deset centimetara – zamjećujemo je jedino zahvaljujući odsjaju Sunčeve svjetlosti i česticama prašine koje se na njoj nakupe. Svila paukove mreže sastoji se od polimera fibroina koga odlikuje mala težina, a velika elastičnost i čvrstoća. Primjerice, nit pauka krstaša može izdržati dvostruko veće opterećenje od čelične niti iste debljine, a i dvostruko­ je elastičnija i čvršća od umjetnog vlakna koje se koristi u vojne svrhe za izradu zaštitnih prsluka i šljemova. Tajna na­stanka paukove niti još nije otkrivena.

Koristila se i u medicini

U tradicionalnoj medicini pauko­va mreža se koristila za zacjeljivanje rana i smanjivanje krvarenja. Moderna je znanost otkrila i zašto: bogata je antiseptikom vebicilinom te koagulacijskim vitaminom K koji ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi. Paukova svila se koristi i pri transplantaciji jer ne izaziva negativne imunološke reakcije. Koristi se čak i njegov otrov u istraživanjima insekticida, liječenju srčane aritmije i Alzheimerove bolesti.

Strah je prirodan, no može sa savladati

Prirodno je bojati se pauka. Imaju puno nogu i gotovo su svi otrovni - premda većina vrsta ima otrov preslab da izaziva probleme kod ljudi, ako nam njihovi očnjaci uopće mogu probiti kožu. Čak i sami entomolozi mogu postati žrtvom arahnofobije. Postoji više istraživača pauka koji su pobijedili svoj strah promatrajući i radeći s tim fascinantnim bićima. Ako oni to mogu, možete i vi!

Priča arahnologa o odrastanju s fobijom od pauka, ali na kraju i fascinacijom njima:

Pauci nisu opasni za vas i zapravo više vole izbjegavati ljude; mi smo za njih puno opasniji nego obrnuto. Ugrizi pauka izuzetno su rijetki. Iako postoji nekoliko medicinski važnih vrsta poput pauka udovica i samotnjaka, čak su i njihovi ugrizi rijetki i rijetko uzrokuju ozbiljne probleme.

Ako doista ne možete podnijeti tog pauka u svojoj kući, stanu, garaži ili bilo gdje drugdje, umjesto da ga ubijete, pokušajte ga uhvatiti i pustiti van. Pronaći će se negdje drugdje, a obje će strane biti sretnije s ishodom.

Najčitaniji članci