Jedan od najvećih financijskih gubitaka događa se u hladnjaku. Ljudi često kupuju previše svježe hrane s idejom da će kuhati zdravo i redovito, ali zbog umora, posla ili manjka vremena dio toga propadne
UŠTEDITE NOVAC
Greške zbog kojih bacamo novac na hranu i kako ih izbjeći
Čitanje članka:
3
min
Jedna od najvećih grešaka zbog kojih ljudi troše puno više novca nego što misle jest odlazak u trgovinu bez ikakvog plana. Kad ne znamo što ćemo kuhati tijekom tjedna, vrlo lako završimo s nasumičnim proizvodima koji se međusobno ne mogu spojiti ni u jedan konkretan obrok. Na kraju opet naručujemo hranu ili idemo u novu kupnju.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
02:03
Puno novca može se uštedjeti već jednostavnim planiranjem nekoliko obroka unaprijed. Ne treba raditi komplicirane jelovnike za cijeli mjesec, dovoljno je okvirno znati što ćete kuhati sljedećih nekoliko dana. Tada kupujete samo ono što vam zaista treba i puno manje hrane završava zaboravljeno u hladnjaku.
Prije odlaska u trgovinu dobro je provjeriti što već imate kod kuće. Mnogi kupuju novu tjesteninu, rižu, umake ili začine iako ih već imaju nekoliko komada u ormariću. Upravo takvo gomilanje stvara nepotreban trošak koji se s vremenom ozbiljno nakupi.
Glad i impulzivne kupnje
Kupnja hrane dok smo gladni gotovo uvijek završava većim računom. Tada mozak traži brzu nagradu pa puno češće posežemo za slatkišima, pekarskim proizvodima, grickalicama i gotovim jelima. Problem je što se takve stvari ubacuju “usput”, bez razmišljanja, a upravo one najviše povećavaju ukupni iznos na blagajni.
Dobar trik je pojesti nešto malo prije trgovine, čak i običan jogurt, voćku ili sendvič. Razlika u kupovini često bude ogromna. Također pomaže držati se popisa i ne lutati previše po trgovini jer impulzivne kupnje najčešće nastaju kada samo razgledavamo police.
Velik problem su i svakodnevni odlasci “po sitnicu”. Ljudi često misle da troše malo jer svaki put ostave nekoliko eura, ali upravo se ti mali iznosi najbrže nakupljaju. Mnogo je isplativije napraviti jednu veću kupnju nego svaki dan ulaziti u trgovinu po nešto “usput”.
Hrana koja završava u smeću
Jedan od najvećih financijskih gubitaka događa se u hladnjaku. Ljudi često kupuju previše svježe hrane s idejom da će kuhati zdravo i redovito, ali zbog umora, posla ili manjka vremena dio toga jednostavno propadne.
Najčešće se bacaju voće, povrće, salate, kruh i mliječni proizvodi. Problem nije samo u novcu nego i u tome što mnogi nisu ni svjesni koliko hrane zapravo bacaju dok ne krenu obraćati pažnju na to.
Tu puno pomaže kupnja manjih količina. Bolje je češće kupiti svježe namirnice nego bacati velike zalihe. Korisno je i organizirati hladnjak tako da proizvodi kojima uskoro istječe rok budu naprijed i vidljivi. Ono što ne vidimo najčešće zaboravimo.
Pametno korištenje ostataka također može značajno smanjiti troškove. Od ostataka pečenog mesa može se napraviti tortilla, tjestenina ili rižoto, dok se povrće koje više nije potpuno svježe može iskoristiti za juhu ili umak. Nekad je takvo iskorištavanje hrane bilo normalno, dok danas višak često automatski završi u smeću.
Zamka akcija i 'lažnih ušteda'
Akcije su jedan od najvećih psiholoških trikova u trgovinama. Kad vidimo sniženu cijenu, automatski imamo osjećaj da štedimo, iako često kupujemo stvari koje nam uopće nisu potrebne.
Najveći problem nastaje kod proizvoda kojima brzo prolazi rok trajanja. Ljudi kupuju više jogurta, sireva, salama ili gotovih proizvoda “jer su na akciji”, a pola toga kasnije završi u smeću. U tom slučaju nismo uštedjeli ništa.
Isplati se kupovati na akciji samo ono što redovito koristimo i što se može dugo čuvati. Primjerice, deterdženti, tjestenina, riža, konzerve ili zamrznuti proizvodi često su dobra kupnja kad su sniženi. Sve ostalo treba kupovati realno, prema stvarnim potrebama.
Dostava hrane kao veliki skriveni trošak
Dostava hrane mnogima je postala svakodnevna navika, ali upravo ona često pojede ogroman dio budžeta. Problem je što jedan obrok na aplikaciji ne djeluje pretjerano skup, no kada se dodaju dostava, naknade i veće cijene nego u restoranu, iznos vrlo brzo raste.
Ljudi često podcjenjuju koliko mjesečno troše na naručivanje hrane jer se radi o manjim pojedinačnim iznosima. Međutim, nekoliko dostava tjedno lako se pretvori u stotine eura mjesečno.
Ne znači da dostavu treba potpuno izbaciti, ali puno pomaže postaviti granice. Primjerice, naručivati samo vikendom ili u posebnim situacijama. Veliku razliku može napraviti i priprema jednostavnih obroka unaprijed kako biste uvijek imali nešto brzo kod kuće i manje iskušenje za naručivanje.
Male navike koje dugoročno štede najviše novca
Najveća zabluda je da štednja na hrani znači velika odricanja i život bez uživanja. U stvarnosti najveću razliku rade male svakodnevne navike.
Planiranje obroka, kupnja s popisom, manje impulzivnih odluka i bolje korištenje hrane često vrijede više od bilo koje ekstremne metode štednje. Ljudi najviše novca izgube upravo na sitnicama koje ni ne primijete, a kada se te navike promijene, razlika u kućnom budžetu postane vrlo vidljiva već nakon nekoliko mjeseci.
*Uz korištenje AI-ja
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
