Rafinirana bjelina s podnožja Alpa, Incrocio Manzoni, predstavlja uspješno “stvaranje nove sorte” koje je obilježilo modernu povijest vinarstva
Lifestyle
Rafinirana bjelina s podnožja Alpa, Incrocio Manzoni, predstavlja uspješno “stvaranje nove sorte” koje je obilježilo modernu povijest vinarstva
Najpoznatiji klon, Manzoni bianco 6.0.13, dobiven je kontroliranim križanjem rajnskog rizlinga i pinota bijelog. Povremeno se navodi chardonnay kao roditelj, no genetska istraživanja potvrdila su pinot bijeli, čime je razjašnjena dvojba oko podrijetla ove sorte vinove loze.
Nastao u laboratoriju i vinogradu, a ne slučajem, Incrocio Manzoni spaja aromatsku finesu rizlinga s teksturom i strukturom pinota bijelog. Kao “inovativna sorta vina”, odlikuje se sposobnošću da očuva svježinu u toplijim godinama te da u hladnijim berbama izgradi eleganciju i linearnu kiselinu. Upravo ta prilagodljivost različitim klimatskim uvjetima i tipovima tla – od vapnenačkih padina do ilovastih terasa – razlog je što ga mnogi vinari smatraju sigurnim izborom u nestabilnim sezonama. Sorte vinove loze koje pružaju takvu stabilnost rijetke su, a Manzoni se ističe i dobrom prirodnom otpornošću na bolesti poput pepelnice i esce, što olakšava održivo vođenje vinograda.
Sortu je oblikovao profesor Luigi Manzoni u Coneglianu tijekom 1920-ih i 1930-ih, kada su europski vinogradi tražili rješenja za kvalitetu i otpornost. Eksperimenti su bili sustavni: niz križanja označivan je numerički, a “6.0.13” upisalo se kao najuspjeliji bijeli križanac. Iako je njezina domovina Veneto, danas se sorta uzgaja diljem Italije, s osobito jakom prisutnošću u pokrajini Treviso i u okolici Conegliana, gdje se smatra autohtonim nasljeđem modernog doba.
Hrvatska je prigrlila “stvaranje novih sorti” početkom tranzicijskog razdoblja, a među prvim vinogradarima koji su prepoznali potencijal Incrocio Manzonija bio je Zdjelarević. Već 1993. godine posađeni su prvi nasadi ove sorte u njihovim vinogradima, čime je obiteljska vinarija, s dubokom tradicijom i jasnom vizijom kvalitete, otvorila put širem prihvaćanju inovativnih sorata na domaćem tlu. Tada proizvedena vina, kao i današnje interpretacije, u stručnim se krugovima često navode kao jedni od najboljih hrvatskih primjera Manzonija, potvrđujući da vinar s iskustvom može usmjeriti sortu prema visokoj razini elegancije i dugovječnosti.
Filozofija kuće – spoj moderne enologije i obiteljskog nasljeđa – razvila se dalje u koncept “difuzne vinarije”: Zdjelarević danas surađuje s odabranim vinogradima i podrumima u različitim regijama, od Bregovite Hrvatske do Istre i Dalmacije, kako bi svako vino izrazilo optimalan lokalni terroir uz dosljedan rukopis kuće. Takav pristup omogućuje precizno upravljanje stilom i kvalitetom u svakoj berbi.
Vino od Incrocio Manzonija najčešće je srednjeg tijela, suho i izrazito čisto, s nijansama bijelog cvijeća, nektarine i svježih jabuka. U hladnijim godinama ispred kormila su citrus, kredasti štih i linearna kiselina; u toplijim sezonama dozrijevaju medne note i blaga bademasta završnica. Tekstura podsjeća na smireniji chardonnay, dok aromatski registar priziva rizlinšku preciznost. Upravo ta kombinacija čini sortu intrigantnom za vinare koji traže “novu sortu vina” s jasnim identitetom, ali i dovoljno prostora za autorski izraz.
Preporuke za sljubljivanje oslanjaju se na njezinu finesu:
U vinogradu je cilj sačuvati svježinu i aromatsku jasnoću. Umjerena opterećenost trsa, rana selekcija grožđa i berba u optimalnoj tehnološkoj zrelosti donose balans između alkohola i kiselina. U podrumu su ključni nježni zahvati: kratka hladna maceracija, precizno kontrolirana fermentacija i odležavanje na finom talogu radi punoće i kremoznosti, bez maskiranja sortne čistoće. Takva enologija čini Manzoni zahvalnim u širem rasponu klimatskih uvjeta, što ga izdvaja među rijetkim sortama koje prirodno spajaju eleganciju i stabilnost.
U eri globalno prepoznatih imena poput chardonnaya i cabernet sauvignona, Incrocio Manzoni osvaja tihom uvjerljivošću. Riječ je o sorti koja ne traži grandioznost, nego finu gradaciju aroma i tekstura. Njezin je značaj i edukativan: pokazuje kako promišljeno križanje može stvoriti novu vrijednost za vinograd i vinara, uz naglasak na otpornost i prilagodbu. Profesor Manzoni razvio je i druge križance – primjerice manje poznati “cabernet manzoni” (prosecco x cabernet sauvignon) – što svjedoči širini njegova pristupa stvaranju inovativnih sorata.
Vrijednost Incrocio Manzonija u hrvatskom vinarstvu danas najjasnije se čita kroz čašu: vina koja nose sortnu preciznost, sklad i energiju terroira. Kada se takvoj sorti posveti obitelj s dugom tradicijom, jasnom idejom stila i trajnom posvećenošću kvaliteti, rezultat je vino koje s godinama dobiva na slojevitosti, a pritom ostaje svježe, pitko i uvjerljivo.
Horoskop otkriva: Je li vaš znak rođen pod sretnom zvijezdom?
Dobri i loši susjedi: Koje povrće se smije saditi jedno do drugog
Marta je prva posvećena djevica u Hrvatskoj, evo što to znači