Lifestyle

Komentari 1

Jaružanje morskog dna emitira toliko ugljika koliko i zrakoplovi

Jaružanje morskog dna emitira toliko ugljika koliko i zrakoplovi

Jaružanje morskog dna u svijetu proizvodi i do milijarde tona ugljika godišnje što odgovara emisiji ugljika zrakoplovne industrije, pokazuje novo istraživanje koje poziva na veću zaštitu oceana

Na morskom dnu 'uskladišteno' je dvostruko više ugljika nego na kopnu u zemlji i te se zalihe oslobađaju jaružanjem i koćarenjem. Autori studije kažu da bi zaštita posebnih područja u kojima se intenzivno uznemirava morsko dno mogla smanjiti emisije i pomoći očuvanju globalnog ribljeg fonda.

POGLEDAJTE VIDEO:

Bioraznolikost oceana je na strmoglavoj silaznoj putanji zbog prekomjernog izlova ribe, zagađenja i klimatskih promjena. Pa ipak, samo sedam posto oceana pod nekim je mjerama zaštite.

Studija, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature, analizirala je karte zaliha ugljika na morskom dnu kao i satelitske podatke jaružanja morskog dna kako bi se procijenilo koliko se ugljika oslobađa takvim postupcima svake godine. Utvrdili su da je količina oslobođenog ugljika ekvivalent više od jedne gigatone emitiranog ugljikova dioksida. To je više od emisija bilo koje zemlje osim Kine, SAD-a, Indije, Rusije ili Japana, naveli su autori.

No uvođenje prioriteta u zaštiti morskog dna na područjima u vlasništvu država i zaštita samo 3,6 posto oceanskog dna pomogli bi eliminiranju rizika od oslobađanja ugljika jaružanjem za 90 posto.

- Morsko dno najveće je svjetsko skladište ugljika. Ako želimo uspjeti u zaustavljanju globalnog zagrijavanja moramo osigurati da je morsko dno bogato ugljikom netaknuto. Pa ipak, svaki dan jaružamo po morskom dnu, uništavamo bioraznolikost i aktiviramo tisuće godina netaknut ugljik i time pogoršavamo klimatske promjene - kaže koautorica studije Trisha Atwood s državnog sveučilišta Utah.

Kad bi zemlje radile zajedno na zaštiti 45 posto oceana, to bi urodilo sa 71 posto koristi u smislu očuvanja bioraznolikosti, prema studiji. S obzirom na to da najbioraznolikiji dijelovi oceana pripadaju isključivim gospodarskim pojasima autori istraživanja poručuju da je međunarodna suradnja potrebna u zaštiti morskog svijeta.

- Možda je najupečatljiviji rezultat u ogromnim koristima od zaštite bioraznolikosti ako odaberemo pažljivo lokacije u kojima će se uvesti stroga zaštita morskog područja - kaže koautor istraživanja David Mouillot sa sveučilišta Montpellier.

U dodatku studija je utvrdila i da strateška zabrana ribarenja u određenim područjima može povećati globalni riblji prinos i do osam milijuna tona. Boris Worm, koautor studije i profesor na sveučilištu Dalhousie u Halifaxu, Nova Scotia, kaže da je istraživanje ukazalo na presudnu ulogu koju oceani mogu imati u ublažavanju klimatskih promjena i očuvanju prirode.

- Oceani pokrivaju 70 posto Zemlje i do sada se previdjela njihova važnost u rješavanju izazova našeg vremena. Ako želimo riješiti tri najvažnija pitanja u našem stoljeću - gubitak bioraznolikosti, klimatske promjene i nestašice hrane, moramo zaštititi naše oceane - kaže on.

Najčitaniji članci