Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Istražujući razinu piRNA molekula u krvi kod starijih, znanstvenici su otkrili da ona može ukazati na to koliki je rizik od smrti u naredne dvije godine, što je važno za donošenje odluka u liječenju
Kako starimo i dosežemo višu dob, tako raste i rizik od niza zdravstvenih problema koji mogu biti uzrokom prerane smrti, pa su mnogi smatrali da je nemoguće predvidjeti koliki će životni vijek doseći će bilo tko od nas. No, novije studije sugeriraju ne samo da se to moe, nego da je to i vrlo lako učiniti, jednostavnim testom krvi.
POGLEDAJTE VIDEO: Znate li koliko ljudi u svijetu ima zlatnu krvnu grupu?
Pokretanje videa...
01:24
Naime, istraživanje koje je provela tvrtka Duke Health, u suradnji sa Sveučilištem u Minnesoti, koje je objavljeno u časopisu Aging Cell, otkrilo je da određene male molekule RNA, poznate kao piRNA u krvi, mogu pružiti vrlo točne informacije o izgledima za preživljavanje starijih osoba i to za razdoblje od najmanje dvije godine. RNA (ribonukleinska kiselina) je vitalna jednolančana molekula odgovorna za kopiranje, transport i prevođenje genetskih informacija iz DNA za proizvodnju proteina. Kada RNA stupi u interakciju s proteinom Piwi, ona formira piRNA, koja igra bitnu ulogu u razvoju, regeneraciji i imunološkoj funkciji, istaknuto je u studiji, a prenose Newsweek i portal msn.
Na temelju nalaza ovog istraživanja, znanstvenici tvrde da prisutnost ovih malih molekula u krvi omogućuje procjenu kratkoročnog rizika od smrti za osobe u dobi od 71 godine i starije. Ovo predstavlja značajan napredak, jer će biti vrlo vrijedno u medicini za utvrđivanje koje osobe imaju veći rizik od teškog pogoršanja zdravlja i skraćenog zdravog životnog vijeka, procjene koja postaje sve teža kako ljudi stare.
Jednostavnom pretragom krvi znanstvenici mogu procijeniti kolike su šanse da osoba preživi iduće dvije godine
Vodeća istraživačica Virginia Byers Kraus, profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Duke, primijetila je da je, osim samog otkrića, najznačajniji aspekt to što je korištena jednostavna metoda: običan krvni test, dakle minimalno invazivan pristup koji može biti ključan za utvrđivanje rizika i provedbu strategija za poticanje zdravog starenja među pacijentima. Studija je obuhvatila uzorke krvi 1200 odraslih osoba u dobi od 71 i više godina, otkrivajući da oni s nižim koncentracijama određenih tipova piRNA imaju eksponencijalno veće šanse za preživljavanje dulje od dvije godine.
Kako bi se povećala pouzdanost nalaza korišteni su uzorci krvi iz kohortne studije pohranjeni u biobankama Sjeverne Karoline (SAD). Ovi uzorci već su korišteni u prethodnim istraživanjima Duke Healtha i uključivali su dokumentirane podatke o preživljavanju. Kako bi usporedili konkretne podatke, istraživači su koristili tehnike umjetne inteligencije i strojnog učenja, što im je omogućilo analizu 187 kliničkih čimbenika koji potencijalno utječu na kratkoročno preživljavanje i 828 RNA prisutnih u 1200 uzoraka krvi.
U tom kontekstu, piRNA su pružile preciznije informacije od rutinskih kliničkih čimbenika koji se često koriste za vođenje odluka o liječenju, poput dobi, tjelesne aktivnosti ili razine kolesterola.
Među svim ispitanim piRNA, samo šest je predvidjelo kratkoročni kapacitet preživljavanja kod pojedinaca čija je krv analizirana, postižući stopu točnosti od 86 posto. Ovaj zaključak je potvrđen drugom analizom sa sličnim parametrima.
- Kombinacija samo nekoliko piRNA bila je najsnažniji prediktor dvogodišnjeg preživljavanja kod starijih odraslih osoba, nadmašujući dob, životne navike ili bilo koji drugi zdravstveni pokazatelj koji smo razmatrali, rekla je Byers Kraus. Ove molekule pružile su najvrjedniji kratkoročni uvid u temeljnu biologiju, što je ključno za razumijevanje molekularnih, genetskih i staničnih mehanizama relevantnih za razvoj personaliziranih tretmana. Međutim, čimbenici načina života u konačnici su pokazali veći utjecaj na dugoročno preživljavanje.
Pokazalo se to u studiji u kojoj su prethodno uočeni isti rezultati u laboratorijskim testovima na jednostavnijim organizmima, poput Caenorhabditis elegans (sitni okrugli crvi), pokazujući kako su, u oba slučaja, ove molekule usko povezane s produljenim životnim vijekom. Sve u svemu, istraživanje zaključuje da specifične piRNA igraju izravnu i ključnu ulogu u ljudskom dugovjeku, što dokazuje činjenica da su pojedinci koji su živjeli dulje imali dosljedno niže razine ovih molekula u uzorcima krvi. Isto tako, one mogu biti ključne za signaliziranje zdravstvenih problema.
- Kada se ove molekule nalaze u višim koncentracijama, to može ukazivati na to da nešto u tijelu ne funkcionira ispravno. Razumijevanje temeljnog razloga moglo bi otvoriti nove puteve za terapije koje potiču zdravo starenje, pojasnila je Kraus. Dodala je kako tek počinjemo shvaćati potencijal tih molekula.
- Ovo istraživanje sugerira da bismo mogli identificirati kratkoročni rizik preživljavanja praktičnim, minimalno invazivnim testom krvi, s konačnim ciljem poboljšanja zdravstvenih ishoda kako starimo, zaključila je voditeljica istraživanja.
24sata © 2026
