Dugo se vodi rasprava o utjecaju alkohola na zdravlje, a poruke su često zbunjujuće. Dok neke studije upozoravaju da je svaka kap štetna, druge sugeriraju da umjerena konzumacija može imati i koristi
VELIKO ISTRAŽIVANJE
Nije sav alkohol isti: Studija otkrila koji je najopasniji, a koji može smanjiti rizik od smrti
Čitanje članka:
3
min
Najnovije i jedno od najvećih istraživanja do sada, predstavljeno na godišnjoj znanstvenoj sjednici Američkog kardiološkog koledža, donosi nove spoznaje koje bi mogle razjasniti mnoge nedoumice. Čini se da ključ nije samo u tome koliko pijete, već i što točno pijete.
POGLEDAJ VIDEO:
Pokretanje videa...
00:44
Rezultati, temeljeni na podacima više od 340.000 odraslih osoba praćenih tijekom 13 godina, pokazuju da žestoka pića, pivo i jabukovača nose znatno veće zdravstvene rizike od vina, čak i pri umjerenoj konzumaciji.
Velika studija otkrila jasnu vezu
Autoritet ove studije proizlazi iz njezine veličine i trajanja. Istraživači su analizirali podatke iz britanskog Biobanka, prateći navike konzumacije alkohola i smrtnost kod 340.924 odrasle osobe u razdoblju od 2006. do 2022. godine. Zdravstveno stanje sudionika praćeno je u prosjeku više od trinaest godina, što je znanstvenicima omogućilo donošenje čvrstih zaključaka.
Rezultati su potvrdili ono što je odavno poznato - prekomjerno pijenje alkohola izravno je povezano s povećanim rizikom od smrti. U usporedbi s ljudima koji piju rijetko ili nikada, osobe koje su konzumirale velike količine alkohola imale su:
- 24 posto veću vjerojatnost smrti od bilo kojeg uzroka
- 36 posto veću vjerojatnost smrti od raka
- 14 posto veću vjerojatnost smrti od srčanih bolesti
Ove brojke odnose se na muškarce koji piju više od 40 grama čistog alkohola dnevno, što je otprilike tri standardna pića, te na žene s unosom većim od 20 grama dnevno, odnosno oko jednog i pol standardnog pića.
Ključna razlika je u vrsti pića
Ipak, najzanimljiviji dio studije odnosi se na nisku do umjerenu konzumaciju, gdje su se pokazale značajne razlike ovisno o vrsti pića. Pokazalo se da konzumacija žestokih pića, piva ili jabukovače, čak i u malim količinama, nosi devet posto veći rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima u usporedbi s onima koji ne piju.
S druge strane, vino se pokazalo kao iznimka. Niska do umjerena konzumacija vina bila je povezana sa značajno nižim rizikom od smrti. Štoviše, umjereni konzumenti vina imali su 21 posto manji rizik od smrti uzrokovane srčanim bolestima čak i u usporedbi s potpunim apstinentima. Istraživanje sugerira da odnos između konzumacije vina i rizika od smrti slijedi krivulju u obliku slova "U", gdje je najmanji rizik zabilježen kod unosa između 19 i 23 grama alkohola dnevno, što odgovara jednoj do dvije čaše. Za pivo i žestoka pića takav zaštitni učinak nije pronađen; kod njih rizik raste linearno s povećanjem unosa.
Zašto je vino drugačije?
Znanstvenici su ponudili nekoliko mogućih objašnjenja zašto se vino, posebno crno, izdvaja od ostalih alkoholnih pića. Jedan od glavnih razloga leži u njegovom sastavu. Crno vino bogato je polifenolima, poput resveratrola, i drugim antioksidansima koji imaju protuupalna svojstva i mogu poboljšati zdravlje srca i krvnih žila.
S druge strane, pivo i žestoka pića sadrže više razine nitrozamina, tvari koje postaju kancerogene kada se metaboliziraju u tijelu. Iako i vino sadrži te spojeve, njihova je koncentracija zanemariva.
- Sveukupno, ovi čimbenici sugeriraju da vrsta alkohola, način na koji se konzumira i povezana životna ponašanja doprinose uočenim razlikama u riziku od smrtnosti - navodi se u izjavi voditelja istraživanja, profesora Zhanglinga Chena sa Sveučilišta Central South u Kini.
Naime, konzumenti vina često vode zdraviji način života, uključujući kvalitetniju prehranu poput mediteranske, i češće konzumiraju alkohol uz obrok, što također smanjuje zdravstvene rizike.
Upozorenje znanstvenika
Unatoč ovim nalazima, važno je naglasiti da je studija opservacijska, što znači da uočava povezanost, ali ne može sa sigurnošću utvrditi uzročno-posljedičnu vezu. I sami istraživači upozoravaju da se ovi rezultati ne bi trebali tumačiti kao poticaj za početak konzumacije alkohola radi zdravstvenih koristi.
Svjetska zdravstvena organizacija i dalje ostaje pri stavu da ne postoji potpuno sigurna količina alkohola, jer svaka konzumacija, pa i najmanja, povećava rizik od razvoja raka. Alkohol je klasificiran kao kancerogen prve skupine, a njegov razgradni produkt, acetaldehid, oštećuje DNK i sprječava stanične mehanizme popravka. Stoga, iako se čini da čaša vina uz večeru može imati određene prednosti za srce, opći znanstveni konsenzus je jasan: što manje alkohola, to bolje za dugoročno zdravlje.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
