Od toga da se u našoj zemlji puno pije do predrasude kako je Dalmacija regija s najlijenijim ljudima i najljepšim ženama - evo što stvarne usporedbe govore o Hrvatima i njihovim navikama
KOLIKO JE ISTINE
Jesmo li lijeni, lijepi, duhoviti? Istražili stereotipe o Hrvatima
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Sedam važnih životnih lekcija koje će nas karantena naučiti
Stereotipi o nacijama su kao karikatura. Namjerno generaliziraju, nepošteno ističu i uveličavaju nedostatke ili dodaju pozitivne osobine. Obično služe tome da se ismije susjede i pokaže ih se u ružnom svjetlu ili pretjerano pohvali vlastite osobine kako bismo se osjećali bolje i nadmoćnije u odnosu prema ostalima.
Postoje mitovi o svim nacijama na svijetu, jer je u neku ruku prirodno procjenjivati i uspoređivati se s drugima. Ni Hrvate nije zaobišao taj trend, pa s više ili manje ponosa nosimo svoj dio priča o hrvatskim sposobnostima u usporedbi s ostalim nacijama.
Donosimo 20 najčešćih mitova o Hrvatskoj i Hrvatima, laži koje su o nama smislili oni kojima nismo simpatični, ili uljepšane istine koje smo izmislili sami o sebi.
Svaki mit smo provjerili, pronalazeći uporište u znanstvenim istraživanjima, statistikama i konkretnim podacima. Istaknuli smo i one mitove koje nismo mogli dokazati jer počivaju na subjektivnom dojmu.
Uz nacionalne, svjesni smo postojanja brojnih regionalnih mitova koje lokalpatrioti ističu kao nedostatke, govoreći o susjedima - od pijanstva, škrtosti ili zadrtih stavova. No generalno, budimo iskreni i recimo da je nepošteno o bilo kome suditi na temelju stereotipa koji se tiču njegove nacionalne, vjerske ili rasne pripadnosti. Stoga i ovaj tekst nema namjeru nikoga uvrijediti nego samo pokazati kako uvriježeni stavovi često nemaju veze s istinom.
Ponekad je dobro i našaliti se na vlastiti račun, iako nam mnogi prigovaraju da nismo osobito duhoviti, pa onda u tom smislu nije loše još jednom podsjetiti se zašto su ono Hrvati najbolji ljubavnici svijeta ili zašto voze bolje od Lewisa Hamiltona. Otkrivamo jesmo li ljepši od drugih u regiji, gostoljubiviji od susjeda ili liječniku odlazimo samo kad smo već na rubu nesvijesti od bolova jer se panično bojimo.
Hrvatice su najljepše
Ali utemeljeno na subjektivnom dojmu. Američki putopisac i autor knjiga o osvajanju žena Daryush Valizadeh tvrdi da smo najljepše žene u Europi. Mnogi stranci kažu da su Hrvatice vrlo lijepe, posebno u Dalmaciji jer su, zahvaljujući genima, visoke, vitke, tamne kose i lijepa tena. Zagrepčanke smatraju ženama koje posebno vode brigu o sebi, paze kako izgledaju, što će odjenuti...
Možemo zaključiti da su Hrvatice lijepe, ali lijepih žena ima svagdje. Prije bi se moglo zaključiti da Hrvatice možda prednjače pred ostalim ženama u regiji po tome koliko vremena, energije, novca i sličnog ulažu u fizički izgled.
U posljednjih je deset godina najveći uspjeh Hrvatica na izboru za Miss svijeta postigla Josipa Kusić kad je 2008. godine ušla u finale. Inače, Kineskinje su od 2003. do 2012. godine dva puta osvojile titulu najljepše. Ostalih godina pobjeđivale su ljepotice iz Venezuele, Amerike, Gibraltara, Rusije, Češke, Islanda, Perua i Irske.
DJELOMIČNO TOČNO
Dalmatinci su lijeni
Dr. Petar Filipić napisao je knjigu “Ekonomski paradoksi” u kojoj se, među ostalim, osvrnuo i na neke regionalne stereotipe. Uspoređujući podatke sa Zagrebom, u razdoblju 2000.-2009. godine, utvrdio je da je prosječna plaća u tom razdoblju za Zagreb bila 4823 kune, a za Split 4036 kuna. Istodobno su Zagrepčani u prosjeku radili 2087,67 sati, a Splićani su na poslu proveli 2096,11 sati.
"Dalmatinci su vrlo vrijedni ljudi i to dokazuju gdje god dođu. Možda je percepcija da su lijeni nastala tijekom ljetnih mjeseci, ali kad dođe 40 stupnjeva u hladu, onda moraš sjesti. Ta naša fjaka uvjetovana je podnebljem, ali nema veze s radnim elanom", rekla je svojedobno glumica Arijana Čulina i pojasnila da je samo riječ o predrasudi.
NETOČNO
Hrvati su alkoholičari
Prije šest godina časopis Forbes smjestio nas je na peto mjesto najvećih alkoholičara u Europi. Istraživanje su utemeljili na potrošnju alkohola po glavi stanovnika, zakonskoj regulativi vezanoj uz alkohol, količini bolesti povezanih s alkoholom i rizičnom ponašanju vezanom uz alkohol. Prije dvije godine pali smo pak na sredinu popisa.
"U usporedbi sa zapadnim zemljama, Hrvati ne piju ništa više od Talijana, Francuza, Austrijanaca... Moguće je da se konzumacija alkohola povećala, zbog stresnih situacija, gubitka posla, materijalne i ekonomske situacije i neplaćenosti za rad, no to su samo pretpostavke", kažu stručnjaci.
Navodno je najveći problem u Hrvatskoj što nam djeca počinju piti sve mlađa. - Zabrinjavajući je podatak da djeca počinju piti već s 11, 12 godina, što je u nas učestalije nego u zapadnim zemljama, zbog čega je naša nacija u većem riziku, zaključuju psihijatri.
DJELOMIČNO TOČNO
Hrvati masovno odlaze na skijanje
Priča o 200.000 Hrvata na skijanju svake zime ispliva u prvi plan u medijima kao podsjetnik da zapravo živimo dobro, iako je riječ o samo pet posto ukupnog stanovništva. To znači da 95 posto ljudi ne ide nikamo.
Putničke agencije imaju parcijalne podatke i nitko se nije konkretno pozvao na njihov zbroj, a mnogo ljudi ionako ide skijati u privatnom aranžmanu. Prihvatimo li kao istinu to da ih je točno 200, a ne 15.000 ili 250.000 i da je svaki odlazak na skijanje neviđen luksuz, znači li to što manje od pet posto stanovništva ide na skijaško zimovanje da se u nas danas dobro živi?
NETOČNO
Hrvati su dobri ljubavnici
Svaku istinu koju muškarac kaže o svom seksualnom životu treba smanjiti za pola. Prosječan Hrvat vodi ljubav 134 puta na godinu, što je otprilike dva do tri puta na tjedan. Prema tom istraživanju, koje je Durex proveo među 26.000 ljudi u 26 zemalja, samo su Grci ispali veći ljubavnici od nas. Ako se može vjerovati Durexu, a njihovo istraživanje nije znanstveno utemeljeno nego su se sudionici sami hvalili svojim pothvatima, ispada da smo se hvalili bolje od Grka.
Hrvati seks rijetko odbijaju, zadovoljni su “alatom”, često maštaju o grupnom seksu, a žene nemaju ispriku “Ne večeras, boli me glava”. Globalno gledano, tri od četiri ispitanika izjavila su kako ih njihov seksualni partner kompletno zadovoljava, a u Hrvatskoj se ne žale na seksualne performanse svojih partnera. Volimo govoriti da imamo bolje tehnike od Španjolaca i Talijana te da je naše zavođenje ili takozvano galebarenje nepogrešivo.
"U Hrvatskoj još nije provedeno takvo istraživanje, tako da je teško reći koliko smo dobri ljubavnici. Mislim da volimo vjerovati kako smo najbolji u krevetu, pa vjerujem da je taj mit vjerojatno došao od nikog drugog, nego iz usta Hrvata i Hrvatica, ali tko zna", rekao je jedan psihijatar i seksualni terapeut.
NERIJEŠNO
Hrvati se boje liječnika
Prema istraživanju UN-a iz 2006., na ljestvici strahova na prvom mjestu je strah od bolesti, ozljeda ili smrti u obitelji, koji je dominantan u čak 70 posto Hrvata, dok se u zapadnoj Europi taj postotak kreće oko 38, a u istočnoj 39.
"Svi podaci govore da Hrvati malo znaju o prevenciji bolesti te ih često za to nije briga, a o zdravlju se brinu samo onda kada je problem već takav da se ne može ignorirati. U tim situacijama žele brza rješenja, ali nisu spremni slijediti savjete liječnika", kaže liječnica iz zdravstvenog savjetovališta specijaliziranog za drugo medicinsko mišljenje.U Hrvatskoj žive dva milijuna pretilih ljudi, čak četvrtina Hrvata puši, a više od 60 posto ljudi u Hrvatskoj ne vježba.
TOČNO
Crni mercedes/kombi krade djecu
U policiji kažu da se u 20 godina u Hrvatskoj nije dogodio nijedan slučaj otmice, osim slučaja Zagorac. Podaci se, naravno, ne tiču otimanja djece od strane jednog od razvedenih roditelja. Takvih slučajeva Hrvatska bilježi nekoliko.
Jedna zagrebačka psihologinja tvrdi da nikada u svojoj karijeri nije čula ni imala slučaj djeteta koje je oteo stranac. Smatra da su to samo glasine. Sociolozi pak tvrde da je riječ o kulturi straha koja se intenzivno razvija u posljednjih nekoliko desetljeća.
NETOČNO
U Hrvatskoj su gostoljubivi
Iako se godinama hvalimo da smo najgostoljubiviji domaćini, strani turisti nas baš i ne doživljavaju tako. Naime, prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma kojim je je obuhvaćeno 140 država, Hrvatska se našla na 65. mjestu. Razočarani gosti oduvijek govore da je naš turistički moto - pošaljite svoje eure, mi ćemo vama razglednicu.
Otprilike tako i izgleda naša pozicija na ljestvici gostoljubivosti prema turistima, pokazalo je istraživanje.
NETOČNO
Hrvati su dobri vozači
Prema HAK-ovu istraživanju, 93 posto ispitanih Hrvata izjasnilo se kako smatraju da su dobri vozači, iako je 62 posto imalo prometnu nesreću, a više od 50 posto dodalo je da ne poštuju prometne znakove.
Najčešće brzina nije primjerena uvjetima na cesti a slijedi nepoštivanje prednosti prolaza. Kod prometnih nesreća s ozlijeđenim sudionicima u prometu čiji su krivci pijani vozači, najviše njih imalo je više od 1,50 promila alkohola u krvi.
"Vidljiva je razlika u tome kakvu sliku vozači imaju o sebi i kakvo je njihovo ponašanje u prometu. Vozači, bez obzira na to što sebe smatraju dobrim vozačima, i dalje voze pod utjecajem alkohola, voze tako da usput i telefoniraju na na mobitele, jedu, piju, voze umorni, odnosno u prometu čine rizične i visokorizične protupropisne radnje", kažu iz HAK-a.
NETOČNO
Hrvatska je zemlja vina
Podaci koje je prikupila Slobodna Dalmacija pokazuju da su hrvatski podrumi puni neprodanog vina, dok se temeljna sirovina za pivo - hmelj uvozi u golemim količinama.
Pivari su napravili invaziju na hrvatske potrošače, i pivo se pretvorilo, ima već tome dugo, u najtraženiju alkoholnu kapljicu. To se dogodilo čak i u Dalmaciji gdje nema duge tradicije u potrošnji piva.
NETOČNO
Hrvatska je zemlja lopova i kriminalaca
U usporedbi s europskim zemljama, dobro stojimo. Naime u Hrvatskoj je prosječan broj krađa, razbojništava i prevara oko 43.700 na godinu, što je trostruko manje od Slovenije koja slovi za poštenu zemlju, a ima dvostruko manje stanovnika.
Austrija se također smatra poštenom zemljom, a ima pet puta više krađa, a samo dva puta više stanovnika. Što se tiče krađa, Hrvati se mogu usporediti i s Italijom koja ima četiri puta više stanovnika i tri puta više kriminala, prema podacima European Sourcebook of Crime and Criminal Justice.
NETOČNO
Hrvati s fakultetom ne tuku žene
Prema rezultatima istraživanja nasilja nad ženama u Hrvatskoj, koje je provela Autonomna ženska kuća Zagreb, pokazalo se da je u ukupnoj populaciji zlostavljača čak 13 posto visokoobrazovanih muškaraca, a 34 posto ih je sa srednjom stručnom spremom. U usporedbi s ukupnom populacijom od 20 posto visoko obrazovanih, a barem pola su žene, znači da visokoobrazovanih zlostavljača ima više nego što ih je u prosječnoj populaciji.
Partneri su često sličnog obrazovanja, pa visokoobrazovane partnerice teže progovaraju o obiteljskom nasilju jer se srame. Vjeruju da im nitko neće povjerovati kako je njihov suprug docent, glumac ili kirurg osoba koja tuče ženu. I na kraju, obično su takvi muškarci na dobrim društvenim pozicijama, pa je teško dokazati da su nasilnici jer im sustav ide na ruku.
NETOČNO
Hrvatska ima veliko vodeno bogatstvo
Prema istraživanju FAO, UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu, izvještaj iz 2003. pokazuje da smo po količinama dostupne pitke vode prosječni. Na 127 stranica sadrži podatke o obnovljivim zalihama vode po kontinentima i za sve države u svijetu. Pokazuje da stanovnik Hrvatske ima više od 22 milijuna litara vode na godinu!
Međutim to uključuje ukupnu količinu slatke vode, uključujući izvore, podzemnu vodu, ali i rijeke i jezera. Štoviše, ovo uključuje i “vanjske” izvore, dakle vodu koja rijekama dolazi iz inozemstva.
Zalihe izgledaju velike isključivo ako se gledaju ukupno vanjske (dakle rijeke koje izviru negdje drugdje) i unutarnje i usporede s relativno malim brojem stanovnika. teško je reći da je to “hrvatska” voda. Izvještaj FAO je jednostavno procjena gornje količine slatke vode koju može koristiti neka zemlja, prije svega za natapanje i uzgoj hrane. To nije procjena količine pitke vode, to nije procjena čistih planinskih potoka.
DJELOMIČNO TOČNO
Hrvati su doma lijeni, vani jako vrijedni i radišni
Istraživanje koje su poslodavci proveli u 45 proizvodnih tvrtki pokazalo je kako hrvatski radnik na radnom mjestu provodi prosječno samo četiri sata. Pola radnog vremena potroše na kave i pauze.
Unatoč tome izvan granica Hrvatske slovimo kao vrijedni i kvalitetni radnici. Razlozi su najčešće ti da kvaliteta rada znatno ovisi o motivaciji, ali i stimulaciji. Kada je hrvatski radnik nagrađen za dobro obavljen posao, još će se više truditi svoj posao uvijek obaviti najbolje što može.
"Radnici u Hrvatskoj nisu lijeni, nego imaju lošu organizaciju posla, a za sve to je kriv loš menadžment. Ako je u Njemačkoj proizvodnost rada na velikoj razini, a Hrvat joj uspijeva udovoljiti i biti hvaljen, onda je to samo znak da netko u Hrvatskoj ne zna organizirati rad. Tome ide u prilog pokazatelj da smo jedan on najcjenjenijih naroda u inozemstvu. Na glasu smo kao marljivi i dobri radnici koji ne zabušavaju", kaže jedan stručnjak.
DJELOMIČNO TOČNO
Hrvati nisu duhoviti
Časopis Reader’s Digest 2008. proveo je u 10 gradova istraživanje koje je pokazalo da su Hrvati najduhovitiji narod Europe, ali nisu objasnili kako su to zaključili. Iza nas su ostali Mađarska, Velika Britanija, Rumunjska, Poljska i Finska.
No u razmjerima poslovično duhovitih Srba ili Bosanaca koji nas premašuju brojem komedija, komičara i duhovitih izjava, ipak se ne možemo pohvaliti velikim dostignućima. U konačnici, duhovitost je na osobnoj razini, pa je ne moraju svi dijeliti.
"Ne vjerujem u predrasude. Recimo, i Nijemce isto bije glas da su neduhoviti, a nagledao sam se odličnih njemačkih komedija. Gledano u nekakvim postocima, mislim da su svi narodi jednako duhoviti", objasnio je jednom Vinko Brešan, režiser filma “Svećenikova djeca”. Kad promotrimo rad Željka Pervana i Zločeste djece, seriju “Gruntovčani”, Knjaza ili Milivoja Luleka, vidimo da hrvatski smisao za humor itekako postoji.
DJELOMIČNO TOČNO
Iznajmljivači na moru zarade za cijelu godinu
Ako uzmemo da je prosječna cijena apartmana u sezoni oko 50 eura po danu, u mjesec dana i pod uvjetom da je pun svaki dan, jedan apartman donosi oko 1500 eura na mjesec. Ako sezona traje od početka lipnja do početka rujna, to je ukupno tri i pol mjeseca i iznos od 5250 eura. Podijeljeno na 12 mjeseci, to je 437,5 eura na mjesec (3281kunu).
Mršavo preživljavanje, ako znamo da je minimalac oko 2800 kuna, a treba platiti struju I vodu te troškove koje su gosti ostavili za sobom. Naravno, ako netko raspolaže s više apartmana, zarada raste.
DJELOMIČNO TOČNO
Hrvati su zgodni, visok, vitki
Prosječan Hrvat visok je 176 centimetara i ima 82 kilograma. Pokazalo je to antropometrijsko istraživanje provedeno 2007. godine na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu.
"U prosjeku, Hrvati su nalik na srednjoeuropsku populaciju u rangu Njemačke prema Skandinaviji", objašnjava jedan profesor s Tekstilno-tehnološkog fakulteta.
Nizozemci su najviši ljudi na svijetu. S tog su mjesta istisnuli Amerikance, jer su ih prerasli za gotovo pet centimetara, a Nizozemke su prerasle Amerikanke za 5,7 centimetara. To su podaci istraživanja objavljeni u znanstvenom časopisu Annals of Human Biology. Kao vjerojatan razlog navode se bolja zdravstvena skrb i bolji način prehrane Europljana.
NETOČNO
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Kreativci su često i introverti i ekstroverti, i vole puno spavati
POGLEDAJTE VIDEO #ZAJEDNO24SATA s glumicom Barbarom Rocco:
Pokretanje videa...
00:47
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
