Prva 'beba iz epruvete' slavi 40. rođendan: 'Nakon mene je tako rođeno još 40.000 djece'

Moje ime je Robert Veriga i nakon mene je uz pomoć medicinski pomognute oplodnje u Hrvatskoj rođeno 40.000 djece. Nisam nikad imao potrebu osjećati se drugačije od svojih vršnjaka, jedino što sam često bio u medijima - kazao je novinarima Robert nakon što je s roditeljima Dragicom i Josipom Veriga stigao na Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na 'službenu' proslavu njegovoj 40. rođendana. Naime, rođen je 23. listopada 1983. godine, kao veliki uspjeh Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj, odnosno prva beba u bivšoj državi koja je rođena zahvaljujući in vitro fertilizaciji, po čemu smo postali sedma zemlja u svijetu s takvim uspjehom.

POGLEDAJTE VIDEO: Prof. dr. sc. Velimir Šimunić, ginekolog koji je zaslužan za Robertov dolazak na svijet 

Pokretanje videa...

03:51

40 obljetnica prve uspjesne izvantjelesne oplodnje u Hrvatskoj | Video: Tomislav Miletic/Pixsell

Robert Veriga kaže kako se i ne sjeća nekog posebnog trenutka kad su mu roditelji pričali o tome kako je nastao. 

- Ne sjećam se da smo imali neki poseban razgovor o tome i ne bih o tome ni razmišljao da nije bilo ovakvih proslava i 'jubilejki'. No, s obzirom da sam stalno bio s profesorom Šimunićem, koji je i moj krsni kum, ta je tema bila prisutna. Kad sam kasnije, kao već odrastao mladić  razmišljao o tome shvatio sam samo koliku su želju, hrabrost i energiju imali moji roditelji i kakav su imali put do roditeljstva, koji je tražio puno energije, volje i borbenosti - kazao je Robert. Zamoljen da parovima koji se bore s neplodnošću pošalje neku poruku, rekao je samo: "Ne dajte se, držite se, podrška obiteljima". 

- Danas je veliki dan za reprodukcijsku medicinu, jer slavimo 40 godina od rođenja prve bebe začete izvan tijela. Danas to nije neka senzacija, onda je to bio velika stvar, to da jedna mala zemlja, odnosno prvenstveno Klinika za ženske bolesti i porode u Petrovoj, u kojoj sam proveo svoj radni vijek, postigne takav  uspjeh, što je dotad postiglo samo  samo sedam zemalja u svijetu. Od tada je tad način liječenja neplodnosti postao vrlo značajan, a danas se izvantjelesnom oplodnjom liječi 80 posto svih uzroka neplodnosti - istaknuo je prof. dr. sc. Velimir Šimunić, vodeći stručnjak za MPO i ključni ginekolog u timu koji je radio na Robertovom začeću i dolasku na svijet. Dodao je kako je neplodnost u Hrvatskoj u porastu te da je jedan od razloga i to što žene odgađaju rađanje na dob iznad 30 godina, kad već počinje opadati plodnost.

'ČUDO' ZAGREBAČKE MEDICINE Kako je Robert postao prva 'bebe iz epruvete': 'Nije se ni rodio, a svi su znali za njega'

- Treba rađati ranije, pogotovo ako se želi imati više djece. Jer, ako rađate u 35. onda više i nema vremena za drugo dijete - naglasio je prof. dr. sc. Šimunić u svojoj poruci parovima. Kaže da je izvantjelesna oplodnja danas uspješnija nego što je bila nekad pa je  uspješnost te metode za žene ispod 35 godine između 50 i 60 posto.

- Vjerujem da mogu reći da će 80 posto neplodnih parova, ako žene nisu starije od 40 godina, može uspjeti u tome - naglasio je, dodavši da je u Hrvatskoj zahvaljujući toj metodi rođeno više od 40.000 djece. 

- Dakle, zahvaljujući stručnjacima u svih 16 centara izvantjelesne oplodnje u Hrvatskoj, stvorili smo jedan mali grad, čime smo uspjeli u domove koji su bili puni žalosti i tuge unijeti sreću. To je motiv koji nas vodi i dalje, jer za tu djelatnost treba puno odricanja i entuzijazma. Mi stariji dobili smo, pak, privilegij da učimo mlade - kazao je dr. Šimunić. 

Naglasio je da na  izvantjelesnu oplodnju u Hrvatskoj otpada oko pet posto ukupnog nataliteta, što je jako važno jer smo u zadnjih 10 godina u razdoblju demografskog opadanja.

- U zadnjim desetljećima Hrvatska je samo zbog odluke da se ne rađa, ili da se odgađa rađanje te niže plodnosti žena  izgubila oko 300.000 stanovnika. Prema tome svako dijete nam je dobro došlo - zaključio je, dodavši kako je, kao Robertov krsni kum, iznimno ponosan na njega. 

Na pitanje novinara o tome treba li u Hrvatskoj ozakoniti mogućnost uvoza gameta, odnosno oplodnje uvoznim jajnim stanicama i spermijima, kaže da je to dobra ideja. 

- Znate da utemeljenje banke sjemenja i banke jajnih stanica kod nas nije uspjelo, jer smo se priklonili zakonima koji dopuštaju samo neanonimno donaciju gameta, a to je problem koji se u čitavoj Zapadnoj Europi pokazao nepremostivim. Mnoge zemlje uvoze gamete iz Danske, Španjolske i drugih zemalja. O tome svakako treba dobro promisliti i osmisliti rješenja, jer to nije jeftina opcija  i treba voditi računa o skupoći svake jajne stanice - zaključio je prof. dr. Šimunić.  

- Moderna medicina danas teži personaliziranom pristupu svakom pacijentu, kod čega je jako važna dijagnostika. Važno je biti precizan, odnosno točno utvrditi u čemu je problem i kako ga riješiti, ciljano, a jedan od trendova u čiji razvoj i sam puno ulažem, kao predsjednik organizacije za umjetnu oplodnju i umjetnu inteligenciju, je pitanje može li nam umjetna inteligencija pomoći da budemo uspješniji, odnosno da parove koji trebaju pomognutu oplodnju obradimo uspješnije te više njih. Cilj je da zahvaljujući umjetnoj inteligenciji standardiziramo cijeli proces - istaknuo je prof. dr. sc. Ivica Zaninović, voditelj laboratorija Cornell University u New Yorku, koji je karijeru svojedobno započeo u Klinici za porode u Petrovoj pa otišao u inozemstvo. Naglasio je kako se reprodukcijska medicina u proteklih 40 godina najbrže razvijala i ponajviše izgradila u odnosu na druge grane medicine. 

- Po uspješnosti liječenja neplodnosti u Hrvatskoj smo danas iznad europskog prosjeka,što dokazuje i europski Fertility atlas, po kojem je Hrvatska danas na petom mjestu u Europi po kvaliteti usluga i financiranju od strane države. Parovi danas ne moraju odlaziti u inozemstvo na liječenje neplodnosti, odnosno ako idu u inozemstvo, idu zbog donacija gameta i predimplantacijske genske dijagnostike. Za to je potrebna jako skupa tehnika, a u Hrvatskoj to godišnje treba do 30 parova, pa je isplativije da se to obavlja vani - kazala je, pak, dr. sc. Dinka Pavičić Baldani, predsjednica Društva za humanu reprodukciju. Dodala je da uspješnost medicinski pomognute oplodnje raste u cijelom svijetu, no važno je znati koji se registri gledaju. 

- Ako gledamo kumulativnu stopu uspješnosti, kad imamo više zametaka i gledamo po embrio transferu, uspjeh po jednoj aspiraciji i vraćanju svih zamrznutih zametaka kreće se oko 44 posto. No, treba gledati i po dobi. Kod žena do 33 godine, šansa da nakon jedne do tri aspiracije u godinu i pol dana, rodi zdravo novorođenče, kreće se oko 77 posto, dok je to kod žena u dobi od 45 godina nula posto, ako su u pitanju vlastite jajne stanice, istaknula je.

'MALO ČUDO' DANAS Prije 38 godina rođen je Robert Veriga, prva beba u Hrvatskoj začeta umjetnom oplodnjom

Dr. Pavičić Baldani dodaje kako je neplodnost u Hrvatskoj u velikom porastu, a posebno je porastao udio muške neplodnosti u ukupnoj.

- Prije 30-ak godina muškarci su u ukupnoj neplodnosti sudjelovali s 25 posto, dok je danas to čak 52 posto - istaknula je.   

Robertu Verigi rođendan je čestitao i premijer Andrej Plenković, koji je otvarajući raspravu stručnjaka istaknuo kako je riječ o iznimno važnoj temi, jer doprinosi tome da temeljnog problema hrvatskog društva, a to je negativni prirast stanovništva. 

- Moramo učiniti napor da taj negativan trend usporimo - naglasio je premijer, naglasivši da je Hrvatska 1950. godine imala 90.000 rođene djece. 

-   Danas ćemo biti sretni ako ive godine bude oko 33.000 novorođenih. Stoga mi se čini da i na ovaj način moramo doprinijeti tome da smanjujemo taj veliki demografski deficit - naglasio je Plenković, spomenuvši kako Vlada to nastoji i kroz niz mjera, od porezne reforme, rodiljnih i roditeljskih naknada, novi zakon o dječjem doplatku koji uskoro ide u javno savjetovanje. 

- Cilj nam je da potaknemo mjere obiteljske politike, jer to je jedini način da zadržimo funkcionalan i plodan nukleus hrvatskoga društva, odnosno hrvatsku obitelj - zaključio je premijer. 

 .