Lifestyle

Komentari 0

Klimatsku krizu i krizu biološke raznolikosti možemo nadvladati samo uz pomoć Majke prirode

Klimatsku krizu i krizu biološke raznolikosti možemo nadvladati samo uz pomoć Majke prirode

Sadnja vegetacije duž obale radi sprječavanja erozije i smanjenja rizika od poplava rješenje je s mnogo nižim ugljičnim otiskom od izgradnje betonskih blokova lukobrana

Ako smo i mislili da uz pomoć sve naprednije ljudske tehnologije možemo prebroditi klimatsku krizu i krizu biološke raznolikosti, pandemija bolesti Covid-19 naučila nas je da smo daleko podložniji utjecaju sila prirode nego što smo se prije usudili priznati te da je život u skladu s prirodom, a ne protiv nje, jedini mogući put.

POGLEDAJTE VIDEO: Poplava na Hvaru

Sadnja vegetacije duž obale radi sprječavanja erozije i smanjenja rizika od poplava rješenje je s mnogo nižim ugljičnim otiskom od izgradnje betonskih blokova lukobrana.

Rješenje je to za suočavanje s izazovom podizanja razine mora koje istovremeno ograničava i naše emisije CO2. Povećanjem kapaciteta obale za apsorpciju i skladištenje ugljika u biljkama i tlu ispod njih, ovaj je za prirodu pozitivan pristup očito dobitna kombinacija kako za okoliš tako i za društvo.

Dreamstime

Priroda ima izvanredan urođeni mehanizam održavanja ravnoteže. Ekosustavi, primjerice, imaju urođenu sposobnost prilagođavanja promjenama temperature i padalinama te nas štite od najgorih posljedica klimatskih promjena. Močvare to čine apsorbirajući i zadržavajući vodu kako bi spriječile poplave, dok biljke u obalnim područjima mogu smanjiti kretanje tla i time spriječiti njegovu eroziju.

Obnova: vraćanje prirode u igru

Vjetroelektrane, solarni paneli, zeleno vodikovo gorivo i slično, važne su inovacije za dekarbonizaciju naših izvora energije. Kako bismo iznova izgradili održivija društva, moramo surađivati sa snažnim silama koje već postoje oko nas.

Unatoč brojnim primjerima potencijalnih rješenja koja se temelje na prirodi diljem Europe, većina tih projekata bila je malih razmjera.

- Često su te projekte pokretale nevladine organizacije, a cilj im je bio obnoviti biološku raznolikost ili lokalna staništa. Općenito, nisu razmatrali ljudska pitanja kojima se moramo pozabaviti u vezi s prilagodbom na klimatske promjene - kaže dr. Bullock, stručnjak u području okolišne ekonomije sa sveučilišta u Dublinu.

Za rješavanje društvenih pitanja kao što su poplave, erozija obale i kvaliteta vode trebamo velike projekte, kaže dr. Bullock, koji koordinira istraživanja o rješenjima koja se temelje na prirodi, a namijenjena su za močvarna područja u okviru projekta WaterLANDS. Dio je to cilja Zelenog plana Europske komisije kojim bi Europa trebala postati prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. s održivim gospodarstvom koje nikoga ne zapostavlja. Projekt službeno kreće u prosincu 2021.

Pogled iz zraka na poplavljeno područje Sarajeva

- Da bi došlo do temeljitih promjena, posebno u pogledu klimatskih promjena, potrebni su i projekti velikih razmjera. Nije moguće skladištiti ogromne količine vode u malim močvarnim područjima kako bi se spriječilo velike nizvodne poplave -  dodao je dr. Bullock.

Rješenja također moraju biti isplativa i odnositi se na višestruke prednosti, ne samo za prirodu nego i za ljude, smatra Daniel Hering, stručnjak za ekologiju vode i profesor na Sveučilištu u Duisburg-Essenu. On navodi četiri razloga zašto je usvajanje rješenja koja se temelje na prirodi sporo.

- Radi se o novcu, planiranju, uključivanju javnosti i politike - kaže.

Kao koordinator ambicioznog projekta MERLIN koji je jedan od četiri vodeća projekta obnove u okviru Europskog zelenog plana, prof. Hering u igru uključuje i gospodarske sektore. Pokazat će im zašto potpora obnove ekosustava može biti isplativo ulaganje pružajući istovremenu dobrobit za klimu, biološku raznolikost i društvo.

- Jedan od glavnih ciljeva Europskog zelenog plana uključivanje je gospodarskih sektora u obnovu i rješenja koja se temelje na prirodi. To je ujedno glavni cilj projekta MERLIN. Vrlo ćemo intenzivno surađivati s četiri gospodarska sektora za koje mislimo da su zainteresirani za obnovu i da mogu imati koristi od takve aktivnosti - objašnjava.

To uključuje poljoprivredni sektor, gdje primjerice postoji zajednički interes u pogledu organske poljoprivrede i održivog korištenja poplavnih područja. U okviru projekta MERLIN surađivat ćemo s vodovodnim tvrtkama koje mogu imati koristi od poboljšane kvalitete vode koju omogućuju aktivnosti obnove. Također će se angažirati industrije plovidbe i osiguranja; a potonje je posebno važno u svjetlu velikih poplava koje su mnoge europske zemlje doživjele tijekom ljeta 2021.

Identificiranje zajedničkih interesa i koristi obnove jedno je pitanje dok je prepoznavanje da nema lakog rješenja ili brzog povrata od ulaganja kada udružite snage s prirodom drugo pitanje.

- Obnova i rješenja koja se temelje na prirodi zahtijevaju vrijeme za provedbu i vrijeme za razvoj - kaže prof. Agustín Sánchez-Arcilla s katalonskog Tehnološkog sveučilišta, koji koordinira novi projekt Zelenog plana REST-COAST koji se bavi povećanjem obnove obalnih ekosustava.

Gledajući obalne ekosustave u cjelini, uključujući rijeke, estuarije i delte koji su povezani s obalama, projekt naglašava važnost proširenja suradnje kada govorimo o aktivnostima obnove u Europi. 

- Lukobran od betona za zaštitu naše obale možemo izgraditi za svega nekoliko mjeseci. No ako želite pravilan razvoj obalnog sustava, s livadom morske trave i vegetacijom koja štiti plažu, to može potrajati nekoliko godina. Nakon toga će zbog progresivnog rasta biti potrebno više godina da ekosustav postane u potpunosti funkcionalan, što bi mogla biti zaštita od erozije ili od poplava - kaže.

Jednako je važan i razvoj prekograničnih aktivnosti. Na primjer, nekoliko pilot-projekata projekta REST-COAST, kao što je Wadden Sea, uključuje tri zemlje: Nizozemsku, Njemačku i Dansku.

- Bolja povezanost jedna je od prepreka upravljanja koje želimo prevladati - rekao je profesor Sánchez-Arcilla.

Takav integrirani pristup prepoznaje ograničenja dobronamjernih izoliranih lokalnih aktivnosti i umjesto toga se usredotočuje na poticanje promjena u cijelom sustavu, naglašavajući kako aktivnosti u cijelom lancu utječu jedna na drugu.

To ne znači da lokalne aktivnosti nisu važne.

- Suradnja s lokalnim zajednicama ključni je dio aktivnosti obnove. Posebno je važna jer se mnoge dobrobiti obnove neće osjetiti izravno u zajednicama u kojima se odvijaju stvarne aktivnosti obnove te će se stoga lokalnim ljudima činiti donekle nedovoljnima - rekao je dr. Bullock.

Marijan Sušenj/Pixsell

Na primjer, koristi, kao što je postizanje specifičnih ciljeva za smanjenje emisija, apstraktne su za većinu ljudi u smislu da im nisu opipljive ili vidljive.

- Neki lokalni ljudi imat će koristi od obnove jer zapravo uživaju u močvarama i ponosni su na mjesto gdje žive. No, bit će i dionika koji bi se mogli osjećati ugroženima obnovom, kao što su lokalni zemljoposjednici na koje bi mogle utjecati promjene u vodoopskrbi. Dakle, moramo ljudima pokazati koje su prednosti na lokalnoj razini, a to će zahtijevati veliki angažman - objasnio je dr. Bullock.  

Bez revolucije

Za dr. Elisabeth Pötzelsberger, koja vodi novi program otpornosti Europskog šumarskog instituta, aktivnosti obnove započinju s ljudima koji posjeduju i obrađuju zemlju.  

Uzmimo za primjer plantažno šumarstvo. Ono je dominantna praksa u mnogim zapadnoeuropskim zemljama i vrlo korisno za europsko biogospodarstvo.

- Radi se o praksi koju ne možete odmah prekinuti samo zato što sada kažemo da moramo obnoviti i ponovno uvesti biološku raznolikost - rekla je dr. Pötzelsberger koja koordinira projekt Zelenog plana SUPERB, koji je usmjeren na obnovu šuma.

- Moramo krenuti od stvarnosti, od onoga što je glavna praksa u regiji i raditi na načinu poboljšanja, umjesto da mislimo da možemo odmah potpuno promijeniti sustav - dodaje.

Dr. Pötzelsberger smatra da je važno imati na umu da cilj obnove ne bi trebao okrenuti trenutačnu praksu naglavačke i potpuno revolucionirati način djelovanja.

- Prvo se moramo polako riješiti neodrživih praksi i stvoriti poticajno okruženje u kojem su obnova i pozitivno upravljanje biološkom raznolikošću standard - objasnila je.

Cilj je projekata WaterLANDS, MERLIN, REST-COAST i SUPERB učiniti obnovu središnjim pokretačem stvaranja obostrano korisnijeg odnosa s prirodom. Nakon pandemije bolesti Covid-19, koja je pokazala osjetljivost gospodarstava i demokracija na prirodne krize, uspostavljanje snažnijih odnosa s našim prirodnim okruženjem na zajedničku korist bit će najvažnije za izgradnju održive budućnosti.

Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.

Najčitaniji članci