U Japanu je 20-ih godina prošlog stoljeća zaživjela teorija određivanja tipova osobnosti prema krvnoj grupi, koja je 70-ih godina postala vrlo popularna: Provjerite 'drži' li vodu u vašem slučaju
JAPANSKA TEORIJA
Krvna grupa otkriva osobnost: Jeste li perfekcionist, optimist, umjetnička duša ili egocentrik?
Čitanje članka:
4
min
StartFragment Kad je davne 1927. godine japanski profesor Takeji Furukawa iz ženske učiteljske škole u Tokiju predstavio svoju 'Studiju temperamenta kroz krvne grupe', nije ni slutio da će to označiti početak japanske kulture vjerovanja da krvna grupa bitno određuje osobnost, temperament i kompatibilnost s drugim ljudima. Od tada su provedena brojna istraživanja koja nisu uspjela dokazati njegovu teoriju, no to Japance ne sprječava da se njome vode kod izbora posla, partnera ili u donošenju važnih životnih odluka. Vjerovanje se jednostavno uvriježilo i danas se može reći da u zemljama istočnjačke kulture ima status sličan statusu horoskopa – čak i ako ne vjerujete u tu vrstu predviđanja, rado ćete ga pročitati, ako ni zbog čega, radi zabave.
POGLEDAJTE VIDEO: Jedna doza krvi od 450 ml spašava tri života
Pokretanje videa...
00:51
Ideja da se osobine ličnosti nasljeđuju putem krvi potječe još od Aristotela. I Hipokrat je osobnost čovjeka objašnjavao kroz četiri tjelesne esencijalne tekućine – krv, žutu žuč, crnu žuč i sluz – i vjerovao da zdravlje, raspoloženje i osobnost ovise o njihovoj ravnoteži, a da neravnoteže uzrokuju bolest i specifične temperamente.
I neki drugi liječnici preuzeli su slično vjerovanje, a 1928. Hayashi Hirano i Tomita Yajima objavili su članak "Biološki povezani krvni tipovi" u časopisu Army Medical Journal. To je djelo udarilo temelje japanskom vjerovanju Ketsueki-gata, ili teoriji osobina ličnosti utemeljenih na krvnim grupama, što je Takeji Furukawa dodatno razvio.
Furukawa je diplomirao eksperimentalno obrazovanje, a nakon diplome neko je vrijeme radio u administrativnom uredu ženske srednje škole, gdje je došao do zaključka da su razlike u temperamentu kandidata odgovorne za to da nije moguće predvidjeti nečiji uspjeh u školi na temelju prijamnog ispita. Bio je uvjeren da je ljudski temperament toliko jednostavan da se može promatrati kroz samo dva tipa temperamenta, a kao član obitelji liječnika bio je upoznat s krvnim grupama i u njima je našao' elemente za razvoj svoje teorije. Iako nije imao kvalifikacije, vlast je od njega zatražila da provede studiju u kojoj bi testirao teoriju povezanosti krvnih grupa i osobnosti, a rezultati su mu priznati iako je teoriju testirao na manje od 20 sudionika.
Cilj militarističke vlasti u Japanu bio je da takvim istraživanjem osiguraju osnove za odgoj idealnih vojnika, pa se nitko nije opterećivao statističkom ograničenošću studije. I drugi rad Takejija Furukawe bio je podjednako manjkav: Furukawa je usporedio distribuciju krvnih grupa među dvije etničke skupine: Formosanima na Tajvanu i Ainuima s Hokkaida. Pretpostavka je da je motiv za studiju povezan s političkim incidentom: Nakon japanske okupacije Tajvana nakon japanske invazije na Kinu 1895. godine, stanovnici su se odupirali okupatorima, što je rezultiralo smrću stotina japanskih doseljenika. Furukawa je u svojoj studiji htio proniknuti u bit osobina Tajvanaca, koji su se pobunili i ponašali okrutno.
Na temelju nalaza da 41,2 posto tajvanskih uzoraka ima krvnu grupu 0, Furukawa je pretpostavio da je tajvanska buntovnost genetska. Njegovo razmišljanje potkrijepila je činjenica da je među Ainuima, čiji je temperament okarakteriziran kao pokoran, samo 23,8 posto krvne grupe 0. Zaključno, Furukawa je predložio da Japanci povećaju mješovite brakove s Tajvancima kako bi smanjili broj Tajvanaca s krvnom grupom 0, odnosno broj onih koji su se spremni buniti. Tu je teoriju 1970-ih oživio Masahiko Nomi, novinar bez medicinskog obrazovanja, koji je objavio nekoliko knjiga studija u kojima je dokazivao ovu teoriju.
Prema teoriji osobnosti na temelju krvne grupe u Japanu, svaka od 4 krvne grupe povezana je sa specifičnim osobinama osobnosti. Ti se stereotipi jako često spominju u japanskom društvu:
- Tip A (oko 40 posto japanske populacije): Smatraju se visoko organiziranima, orijentiranima na detalje, perfekcionistima i dobrim timskim igračima. Također, smatraju se osjetljivima, strpljivima i odgovornima, ali mogu biti i anksiozni i tvrdoglavi.
- Tip B (oko 20 posto japanske populacije): Često ih opisuju kao kreativne, strastvene i individualističke osobnosti. Smatraju ih veselim i društvenim ljudima, no jednako tako i ljudima koji mogu postati sebični, neodgovorni i ekscentrični.
- Tip AB (oko 10 posto japanske populacije): Smatraju ih složenim osobnostima. Teorija kaže da su to umjetnički nastrojeni, racionalni i prilagodljivi ljudi, ali se mogu smatrati i neodlučnima, kritičnima i tajanstvenima.
- Tip 0 (oko 30 posto japanske populacije): Obično se smatraju samouvjerenima, otpornima i prirodnim vođama. Opisuju se kao otvoreni i optimistični, ali se mogu smatrati i egocentričnima i nepredvidivima.
Te su osobnosti krvnim grupama dodijeljene na temelju popularnog mišljenja (onoga što je znanstvenik koji je radio na studiji sam procijenio kao osobine ljudi koje je promatrao), odnosno nisu utemeljene na znanstvenim dokazima. Unatoč tome, mnogi Japanci, pa i građani nekih drugih istočnjačkih zemalja, skloni su ih prihvatiti kao utemeljeno opisane osobine pojedinih krvnih grupa i na temelju njih formirati svoje mišljenje i odluke. Tako, na primjer, u Japanu nije neuobičajeno da vas pitaju za krvnu grupu, kao što će vas na Zapadu ponekad pitati za to koji ste horoskopski znak. Neke japanske tvrtke navodno uzimaju u obzir krvne grupe prilikom donošenja odluka o zapošljavanju ili formiranju timova, vjerujući da su određene krvne grupe prikladnije za određene uloge u timovima. Na primjer, bilo je izvješća o tvrtkama koje stvaraju timove sastavljene isključivo od AB radnika zbog njihove uočene sposobnosti učinkovitog planiranja. Teoriju postojanja osobnosti utemeljenih na krvnim grupama koristi i industrija, posebno proizvođači žvakaćih guma i slatkiša, koji koriste teoriju krvnih grupa u reklamiranju pojedinih proizvoda.
Ova je teorija izazvala veliki broj studija koje su uglavnom opovrgnule ideju da krvne grupe utječu na naš karakter, a s razvojem znanosti i sve većeg utjecaja Zapada i u Japanu, teorija pomalo pada u zapećak i mnogi ju danas već smatraju prilično diskriminatornom, tako da je za vjerovati da će broj onih koji je promoviraju i koriste s vremenom ipak opadati. Što, naravno, ne znači da ju ne moramo doživjeti kao dobru podlogu za zabavu.
EndFragment
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
