Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Pokazalo se da 28 kuna iz 1996. godine odgovara današnjoj cijeni od oko sedam eura. Zanimljivo, to je danas cijena pilećeg filea. Pojedinačno, najviše je poskupjelo svinjsko pečenje - oko 35 posto...
Ako postoji tema koja bi se u hrvatskim medijima mogla nazvati "bezvremenskom" i kad god je se uhvatite imate što napisati, onda je to inflacija, posebno cijene hrane, koje nerijetko rastu i brže od opće stope inflacije. Dok slušamo najnovije konferencije za novinare na tu temu, zanimljivo je pročitati Večernjakov članak od 27. srpnja 1996. godine, u kojem se novinarka M. Tašler bavi pitanjem zašto su poskupjeli i mogu li pojeftiniti osnovni prehrambeni proizvodi.
- Cijene prehrambenih proizvoda, osobito onih najosnovnijih - kruha i mesa i mesnih prerađevina, te mlijeka i mliječnih prerađevina - znatno su porasle. Statistika bilježi da su poljoprivredni proizvodi u lipnju ukupno poskupjeli 1,9 posto u odnosu na svibanj, a industrijski prehrambeni proizvodi 1,6 posto. Kod mesa i mesnih prerađevina poskupljenja su najočitija. U prosjeku su proizvodi iz te skupine skuplji 15 posto, no pojedine su kategorije poskupjele i do 54 posto. Pojedinačno, najviše je poskupjelo svinjsko pečenje - oko 35 posto - stoji u članku.
Dodaje se da je Vlada razmišljala o potpunom ukidanju zaštitnih carina na uvoz hrane, kako bi uvozna roba postala jeftinija od domaće, a to bi trebalo natjerati domaće proizvođače na snižavanje vlastitih cijena.
- Primjerice, uz carinsku stopu od 20 posto, sad se svaki uvezeni kilogram piletine opterećuje još sa 7,40 kuna dodatne carine. Odluči li Vlada ukinuti obvezu dodatne carine, uvozna bi piletina samim time postala 7,40 kuna po kilogramu jeftinija. Znači, slovenska se piletina u Zagrebu više ne bi prodavala po 28 kuna, već po dvadesetak te bi postalo potpuno jasno da i domaći proizvođači piletine moraju reagirati sniženjem - pojašnjava se u tekstu.
No novinarka upozorava da poznavatelji prilika kažu da domaći proizvođači nemaju prostora za snižavanje cijena. Naime, domaći proizvođači cijene nisu povećavali sve do povećanja cijene kukuruza, koji je još glavna stočna hrana. Do prije mjesec, dva je cijena kukuruza na hrvatskom tržištu bila od 80 do 85 lipa po kilogramu i odjednom je porasla na kunu i pol, a to se odrazilo i na poskupljenje stočne hrane i mesa.
Inflacija iz 2022. i 2023. u najvećoj mjeri je vezana uz rast cijena energije i hrane nakon ruske invazije na Ukrajinu. Cijena naftnih derivata i ovih dana prijeti novim povećanjima cijena, a dodatno na to utječe kombinacija drugih faktora, tvrde stručnjaci: od skupljih gnojiva, viših cijena usluga, rasta plaća i postojane potražnje.
Uz pomoć AI napravili smo usporedbu cijene piletine iz 1996. godine i danas, uzimajući u obzir promjenu kupovne moći. Pokazalo se da 28 kuna iz 1996. odgovara današnjoj cijeni od oko sedam eura. Zanimljivo je da to odgovara današnjoj cijeni pilećeg filea, dok je cijelo pile danas znatno jeftinije i cijena po kilogramu kreće se od 3 do 4,50 eura. Veća proizvodnja, a time i konkurencija te druge promjene na tržištu učinile su da danas za tih sedam eura možemo kupiti - dva kilograma piletine.
24sata © 2026
