Lea Dekleva: Strahove mi je pomagao pobijediti moj pas...

Nezdrav životni stil, neredovita prehrana i ubrzani tempo u kombinaciji s razdobljem u kojem sam se tražila uzrokovali su napadaje panike, kaže glazbenica i kantautorica Lea Dekleva. Napadaj panike neugodan je osjećaj jakog straha koji prate fizički simptomi poput ubrzanoga kucanja srca, pojačanog znojenja, hiperventilacije, osjećaja gušenja i misli da ćemo umrijeti ili da doživljavamo infarkt. 

Napadaji izuzetno iscrpljuju organizam, a traju od nekoliko minuta do pola sata. Potrebno je ispravno ga dijagnosticirati jer dijeli simptome s nekim bolestima. 

- Ja sam prvo provjeravala je li sve u redu sa štitnjačom, a potom me je stric, koji je psihijatar, uputio na to da bi mogla biti riječ o napadaju panike. To mi je djelovalo jako apstraktno, no otkad sam počela pričati o tome, javilo mi se mnogo ljudi koji proživljavaju iste stvari - kaže Dekleva. Važno je shvatiti da niste sami i početi mijenjati životni stil. Lei je stric preporučio zdraviju prehranu sa što manje mesa, teške i pržene hrane, izbacila je kavu te počela redovito vježbati. Sve je to pomoglo na putu k ozdravljenju, a veliku je ulogu imao i njezin pas: 

- Super je ako imate kućne ljubimce jer je netko stalno uz vas. Meni je pas imao terapeutsko djelovanje. Osim što sam znala da će instinktivno reagirati, npr. lajanjem ako se srušim, imala sam i društvo koje ne postavlja pitanja. S druge strane, imala sam obvezu; koliko god me bilo strah izaći iz kuće, psa sam morala izvesti van, makar na pet minuta, a to mi je odvuklo pozornost s misli: ‘Evo, sad ću umrijeti’. 

Za početak stavite sebe na prvo mjesto

Ne morate uvijek biti svima dostupni, ne morate uvijek biti raspoloženi za slušanje tuđih problema i ne mora vas brinuti hoće li se netko naljutiti na vas zato što ste odbili otići na kavu. Ako se osjećate iscrpljeno, tuđi će vas problemi pojesti.

Pronađi mjeru u svemu što radiš i ne uspoređuj se

Naposljetku se sve svede na dvije opcije - ili će bolest zgrabiti tebe i diktirati ti život ili ćeš ti zgrabiti bolest, kaže Dekleva. Kad ti jednom prekipi, odlučiš se za drugu varijantu. Važno je pronaći mjeru i ne uspoređivati se s drugima. Ne moramo uvijek ići preko vlastitih granica.

Umori tijelo i prekini začarani krug iščekivanja

Fizička aktivnost preporučljiva je jer odvlači misli i umara tijelo te tako izvlači ljude iz začaranoga kruga u kojem im se ili događaju napadaji panike ili iščekuju i strahuju od toga kad će se sljedeći napadaj pojaviti. 

Anksioznost se ne smije olako shvaćati

Ako se ponavlja situacija u kojoj bez vidljivog uzroka osoba osjeća anksioznost koja traje danima, pa čak i tjednima, te koja joj otežava život, to treba liječiti, objašnjava psihijatrica i psihoterapeutkinja Suzana Kulović.

Panični poremećaj je najburnija manifestacija anksioznog poremećaja i u pravilu se ljudi jave liječniku zbog fizičkih simptoma. Često se radi EKG jer srce uistinu ubrzano tuče zbog psihičkog uzbuđenja.

- Liječnici koji prime pacijenta znaju ga proslijediti psihijatru, no i dalje je to nedovoljno često jer se anksioznost olako shvaća - upozorava dr. Kulović. Do napadaja dolazi jer se više trošimo no što se obnavljamo, a to je stvar karaktera - netko je flegmatičan, a netko impulzivan i intenzivnije doživljava stvari. Vjerojatnije je da će se oni koji intenzivnije doživljavaju stvari i prije potrošiti. Naravno, utjecaja ima, i to kakav nam je trenutak u životu. Usprkos mnogim popularnim savjetima u trenutku napadaja ne može se puno toga poduzeti. Najbolje je uzeti lijek i smiriti se jer ljudi koji proživljavaju napadaj panike ne dišu ubrzano jer to žele nego jer je to pojava u sklopu opće vegetativne bure. Očekivati suradnju od osobe koja proživljava napadaj je neobjektivno te ako joj kažemo: “Duboko diši i smiri se”, to vjerojatno neće puno pomoći.

Napadaj panike u brojkama

Neprekidno razmišljanje o napadaju panike

Ljudi koji su doživjeli napadaj panike žive u strahu od novog napadaja što oduzima puno energije - osoba se samo bavi time hoće li doći do novog napadaja ili ne. 

Postupno prestaje primjećivati sve oko sebe, stalno razmišlja o tome što se događa unutar nje te manifestiraju li se simptomi napadaja pa napadaj, koji objektivno traje nekoliko minuta, zapravo oduzima sve vrijeme.

Napadaj panike kao grom iz vedra neba

Iako traumatične životne situacije mogu uzrokovati napadaj panike, on se najčešće pojavljuje kao grom iz vedra neba u posve uobičajenim situacijama. No to ne smijemo protumačiti kao da se napadaj pojavio ničim izazvan - svaki napadaj panike ima debelu podlogu anksioznosti, pojašnjava dr. Kulović. Kad je sve u životu u redu, do napadaja panike jednostavno ne dolazi, no kad izbjegavamo suočiti se s problemima, to će se, prije ili poslije, manifestirati.

Tjeskoba je kemijska neravnoteža, a ne slabost karaktera

Razne životne situacije u kojima smo pod stresom izazivaju, između ostalog, pad serotonina u sinapsama središnjega živčanog sustava zbog čega smo napeti, skloni hipohondriji, panici i strahovima - nešto se dogodi i procesuiramo to tako da trošimo serotonin više nego prosječna osoba. Zato se daju antidepresivi koji vraćaju balans i uklanjaju smetnje, a terapija traje najmanje šest mjeseci.

Simptomi

Fizički su simptomi napadaja panike ubrzano kucanje srce, ubrzano disanje, nedostatak zraka, pojačano znojenje, nesvjestica i vrtoglavica, jaka uznemirenost, trnci koji prolaze cijelim tijelom, mučnina, otežano gutanje kao da imate knedlu u grlu, mišićna napetost, poremećena ravnoteža, osjećaj izuzetne nelagode, a praćeni su mislima da ćemo umrijeti ili izgubiti razum. Tijekom napadaja nije nužno doživjeti sve nabrojene simptome, a isto tako, s obzirom na to da svatko reagira drukčije, moguće je imati još neke simptome koji ne spadaju u uobičajen opis napadaja.

Iskustvo u konačnici može biti pozitivno

Anksioznost koja se manifestira napadajima panike, socijalnom fobijom, agorafobijom i klaustrofobijom treba liječiti, upozorava dr. Kulović.

Zbog napadaja panike povlačimo se iz društva, a zbog zanemarivanja problema napadaji se proglašavaju normalnima. To je zapravo guranje glave u pijesak jer u konačnici napadaji počnu diktirati ritam života. Tako čovjek sam sebi smanjuje šansu da će doživjeti zadovoljstvo i uspjeh.

- Iako na terapijama često čujem kako je do prvog napadaja sve bilo u redu, to je nemoguće - kaže dr. Kulović i nastavlja:

- Uvijek postoje znakovi: i kod djece, i u pubertetu, i u odrasloj dobi, koji upućuju na anksioznost jer nije normalno, na primjer, pet dana ne željeti izaći iz kreveta. Svako ignoriranje simptoma otežava dijagnozu i produljuje liječenje - kaže dr. Kulović.

Ono što vam može pomoći je progovoriti o tome što vam se događa i potražiti pomoć. Napadaji panike nisu tabu i nisu sramotni te su mnogi slavni ljudi poput glumca Johnnyja Deppa progovorili o borbi s ovim poremećajem. Naravno, izbor što ćete učiniti s panikom je na vama. Za Leu Deklevu to je na kraju bilo dobro iskustvo jer ju je podsjetilo na ono što je važno u životu. 

- Kad ti se dogodi napadaj panike i kad se bojiš izaći iz kuće, shvatiš kakvo je bogatstvo otići prošetati ili sjesti s prijateljicom na kavu - kaže Lea.

Mozak pamti i ponavlja pa je nužno reagirati

Prva je razina prevencije zdravi život: bez opojnih supstanci, uz redovitu i pravilnu prehranu, tjelovježbu, boravak u prirodi ili sličnu metodu opuštanja. Drugi stup obrane je brzo prepoznavanje poremećaja i liječenje. Mozak pamti napadaj, a ono što mozak pamti sklon je ponavljati u sličnim okolnostima. 

Treći nivo prevencije je rehabilitacija. Treba znati prepoznati znakove: izbjegavanje društva, nagli prekid studija i sl. mogu biti pokazatelji anksioznosti.

Od napadaja panike se ne umire niti ne ludi

Izlječenje počinje shvaćanjem da nećete umrijeti niti poludjeti od napadaja. Simptomi su neugodni, no situacija je rješiva. 

- Nakon prvih nekoliko izuzetno učestalih napadaja situaciju mi je najviše olakšao stric koji me pitao jesam li umrla u posljednjih nekoliko dana - priča Lea Dekleva, a odgovor na to pitanje me ohrabrio. Nemojte se boriti sa simptomima, samo se sjetite da ste napadaj panike već preživjeli te da ćete ga i ovog puta preživjeti i sama ta spoznaja olakšat će vam situaciju.

Križaljka je prva pomoć za napadaj panike

Kako biste si olakšali napadaj, možete učiniti nekoliko stvari. Kad osjetite da biste mogli doživjeti napadaj, pokušajte zaokupiti um na bilo koji način. To može biti telefonski razgovor s prijateljicom, rješavanje križaljke ili pjevanje. Nastojte se kretati - prošetajte po stanu ako vas je strah izaći. Sjetite se stvari koje vas čine sretnima - pomoći će vam da u razdobljima između napadaja vodite dnevnik sretnih misli tako da imate alat kojim ćete skretati misli s crnih scenarija nadohvat ruci.