Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
12 komentara

Mitovi o probioticima: Mijenjaju lijek, a svaki je jogurt probiotik

Nije toliko bitna koncentracija bakterija koliko njihova kvaliteta, a za bolji imunitet ili kao terapija probiotici mogu biti samo nadopuna lijekovima, objašnjavaju stručnjaci

Dreamstime
Foto: Dreamstime

Ljudi često ne shvaćaju dobrobiti probiotika, princip po kojem oni djeluju kao i njihovu ulogu u zdravlju, tvrdi dr. Patricia Hibberd iz Opće bolnice u Bostonu, koja je proučavala djelovanje probiotika na zdravlje djece. Po svojoj definiciji, probiotici su živi mikroorganizmi kojih ima u namirnicama, a pomažu u uspostavljanju ravnoteže između dobrih i loših bakterija u crijevima, piše Huffington Post.

Dio problema u krivom razumijevanju probiotika je u oglašavanju, jer ih se reklamira kao čudotvorne pripravke za ljudsko zdravlje. Česte mitove i istinu o njihovom djelovanju objašnjava dr. Hibberad:

1. Mit: Svi su probiotski dodaci u osnovi isti

Ovo je apsolutno pogrešno, objašnjava Hibberad. Svaki proizvod na tržištu može biti različit, a dok neki sadrže samo jedan soj organizama, drugi ih mogu sadržavati više, kao i vrsta. Postoje na tisuće različitih probiotika koje znanstvenici nisu istražili, pa je teško govoriti kako oni točno mogu spriječiti ili liječiti određene bolesti.

Najčešće korišteni probiotici su različite vrste roda Bifidobacterium koji se normalno nalaze u crijevima te Lactobacillus kojih ima u crijevima i vagini.

2. Mit: Probiotici mogu zamijeniti lijek

Iako neki ljudi preferiraju alternativni pristup medicini, prirodno liječenje može biti samo nadopuna onom farmaceutskom - osobito kod težih bolesti, objašnjavaju liječnici. Tako se probiotici ne mogu koristiti kao zamjena za lijek, a studije pokazuju njihovu učinkovitost samo kao nadopunu standardnoj terapiji.

- Iako vjerujem da su zdravi, nikad ne bih savjetovala prekid terapije i isključivo korištenje probiotika - objašnjava Hibberd.

3. Mit: Deklaracija navodi točan broj mikroorganizama u namirnici

Upravo suprotno, deklaracije najčešće ne otkrivaju točan broj bakterija u namirnici, već samo navode da sadrži "žive bakterije" ili "žive kulture". Također, mogu se navoditi i točni nazivi sojeva bakterija i njihovog porijekla. Studije pokazuju da na onima na kojima se broj mikroorganizama navodi, većina sadrži manje nego na deklaraciji.

Većina probiotika sadrži otprilike 10 na devetu bakterija na gram. Ipak, mnogo važnija je kvaliteta od količine bakterija, jer one moraju preživjeti djelovanje želučane i žučnih kiselina te alkalni sadržaj u dvanaesniku kako bi do crijeva stigle žive te djelovale. Probiotike se savjetuje uzimati najmanje pet puta na tjedan kako bi imali utjecaja na zdravlje.

4. Mit: Većina jogurta su dobri izvori probiotika

Samo zato što je jogurt, to ne znači da u sebi sadrži probiotike, kaže Hibberd. Neki jogurti, kisela mlijeka i slični proizvodi mogu sadržavati žive kulture, a najčešće se radi o bakterijama Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophilus. Kod pravih probiotika proizvođači dodaju sojeve bakterija nakon procesa pasterizacije.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message