Mozak ovisnika o hrani reagira isto kao i ovisnika o drogi

Mozak ovisnika o hrani pokazuje iste reakcije ukoliko očekuje jelo kao i mozak narkomana ukoliko primjeti drogu, otkrila je studija objavljena u časopisu Archives of General Psychology. Začudo, ti ovisnici o hrani, koji ne mogu uvijek kontrolirati svoje prehrambene navike, nisu ništa deblji od onih koji nisu ovisnici. 

Mozgovi ljudi ovisno o hrani ili lijekovima oslobađaju veću razinu dopamina (kemikalije zadužene za sreću) u dijelu mozga koji se zove mezolimbički sustav. To područje mozga je zaduženo za ugodne osjećaje koje ljudi dobivaju od stvari kao što je hrana i seks te nas uvijek tjeraju da tražimo više. Zarazne droge povećavaju otpuštanje dopamina u tim dijelova što uzrokuje naviku i ovisnost.

Zarazna hrana

Simptomi ovisnosti o hrani uključuju puno više jela nego što je to planirano, jedenje do točke osjećaja fizičke boli i korištenje hrane kao sredstva ublažavanja anksioznosti ili depresije. Hrana se može podijeliti u dvije grupe, visoko ovisnu, koja ima tri ili vše simptoma i nisko ovisna, koja pokazuje samo jedan ili nijedan simptom.

- Potrošnja ukusne hrane nadjačava želju da se ograniči kalorijski utrošak hrane što je rezultiralo povećanom potrošnjom hrane. To je pokazatelj da su ljudi ovisni o hrani skloniji da jedu više - pišu istraživači u studiji.

Razina ovisnosti o hrani i moždane aktivnosti nisu povezane sa indeksom tjelesne mase. Ispitanici s visokim rezultatom ovisnosti o hrani nisu nužno bili pretili ili preteški u odnosu na one s niskom ovisnosti. Oni s visokom razinom ovisnosti možda imaju veći rizik debljanja u budućnosti, napomenuli su istraživači, pretežno zbog činjenica da je većina sudionika studije bila relativno mlada.