Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Visoke temperature, dugotrajan boravak na suncu i fizički napor tijekom najtoplijeg dijela dana mogu ozbiljno ugroziti zdravlje. Tijelo se u normalnim okolnostima hladi znojenjem, no pri velikoj vrućini i visokoj vlažnosti taj obrambeni mehanizam može prestati biti dovoljan
Tada se mogu pojaviti tegobe povezane s vrućinom, među kojima su najpoznatije toplinska iscrpljenost i toplinski udar. Iako se njihovi simptomi djelomično preklapaju, riječ je o dvama različitim stanjima. Toplinska iscrpljenost upozorenje je da se organizam teško nosi s vrućinom, dok je toplinski udar životno ugrožavajuće stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Najvažnija razlika često se krije u ponašanju osobe. Zbunjenost, nerazgovijetan govor, gubitak svijesti ili neuobičajeno ponašanje mogu upućivati na toplinski udar i ne smiju se pripisati samo umoru.
POGLEDAJ VIDEO: Toplinski val diljem Europe
Pokretanje videa...
VIDEO
Toplinska iscrpljenost nastaje kada tijelo zbog obilnog znojenja izgubi previše vode i soli. Osoba se može osjećati izrazito iscrpljeno, slabo i ošamućeno, a simptomi se mogu razvijati postupno ili se pojaviti relativno naglo.
Među najčešćim znakovima su obilno znojenje, hladna, blijeda i ljepljiva koža, glavobolja, mučnina, vrtoglavica, žeđ, umor i grčevi u mišićima. Puls može biti ubrzan i slab, a osoba može imati osjećaj da će se onesvijestiti.
Iako joj je izrazito loše, osoba s toplinskom iscrpljenošću najčešće je budna, svjesna okoline i sposobna smisleno odgovarati na pitanja. Međutim, stanje se ne smije zanemariti jer bez pravodobnog hlađenja i nadoknade tekućine može prijeći u toplinski udar.
Osobu treba odmah skloniti sa sunca i premjestiti u hladovinu ili klimatiziranu prostoriju. Preporučuje se ukloniti suvišnu odjeću, staviti hladne i mokre obloge na kožu te joj, ako je potpuno budna i može normalno gutati, davati manje gutljaje vode ili napitka za rehidraciju.
Simptomi bi se nakon odmora i rashlađivanja trebali početi smanjivati. Liječničku pomoć potrebno je potražiti ako osoba povraća, ako joj se stanje pogoršava ili ako simptomi traju dulje od približno jednog sata.
Toplinski udar najteži je oblik bolesti izazvane vrućinom. Nastaje kada tijelo više nije sposobno kontrolirati vlastitu temperaturu, koja može brzo porasti do opasnih vrijednosti. Bez hitnog liječenja može doći do oštećenja mozga i drugih organa, trajnih posljedica, pa čak i smrti.
Jedan od najvažnijih znakova toplinskog udara jest promjena mentalnog stanja. Osoba može djelovati zbunjeno i dezorijentirano, govoriti nerazgovijetno, ponašati se neuobičajeno, postati razdražljiva ili izgubiti koordinaciju. U težim slučajevima mogu se pojaviti grčevi, gubitak svijesti ili koma.
Mogući su i jaka glavobolja, vrtoglavica, mučnina, ubrzan i snažan puls te vrlo visoka tjelesna temperatura. Koža može biti vruća i crvena, a može biti suha ili vlažna. Zbog toga se toplinski udar ne smije isključiti samo zato što se osoba još uvijek znoji.
Kod sumnje na toplinski udar treba odmah nazvati hitnu pomoć. U Hrvatskoj je broj za hitne službe 112. Osobu treba premjestiti na hladnije mjesto, skinuti joj suvišnu odjeću i početi je rashlađivati dok pomoć ne stigne.
Tijelo se može hladiti hladnim mokrim ručnicima, prskanjem ili polijevanjem hladnom vodom, ventilatorom ili hladnom kupkom. Hladni oblozi mogu se staviti na vrat, pazuhe i prepone. Ne treba čekati da se pojave svi simptomi niti pokušavati samostalno odvesti osobu kući da se „naspava”.
Osobi koja je zbunjena, pospana, povraća, ima grčeve ili nije potpuno pri svijesti ne treba davati hranu ni piće jer se može zagrcnuti. Prioriteti su pozivanje hitne pomoći i brzo rashlađivanje.
Povišena tjelesna temperatura često prati oba stanja, zbog čega se ne treba oslanjati isključivo na termometar. Kod toplinskog udara temperatura je obično vrlo visoka, ali najopasniji znakovi su poremećaji svijesti i ponašanja.
Osoba koja se obilno znoji, osjeća slabost i mučninu, ali je potpuno prisebna, vjerojatnije pati od toplinske iscrpljenosti. Ako se pojave zbunjenost, nesvjestica, napadaji, nerazgovijetan govor ili nemogućnost normalnog kretanja, stanje treba tretirati kao mogući toplinski udar.
Važno je znati i da se toplinski udar ne mora uvijek razviti nakon jasno prepoznatljive toplinske iscrpljenosti. Kod intenzivnog fizičkog napora, osobito pri velikoj vrućini i vlažnosti, teško stanje može se razviti vrlo brzo.
Bolesti povezane s vrućinom mogu pogoditi svakoga, ali pojedine skupine izložene su većem riziku. Posebno su osjetljiva mala djeca i starije osobe jer njihov organizam teže regulira tjelesnu temperaturu.
Ugroženiji su i ljudi sa srčanim, plućnim, bubrežnim i drugim kroničnim bolestima, osobe s dijabetesom, smanjenom pokretljivošću ili demencijom te oni koji se ne mogu samostalno skloniti s vrućine ili uzeti dovoljno tekućine.
Povećanom riziku izloženi su sportaši, građevinski i drugi radnici na otvorenom, kao i osobe koje obavljaju težak fizički posao u vrućim ili slabo prozračenim prostorima. Opasnost dodatno raste kada se tijelo još nije priviknulo na nagli porast temperature.
Određeni lijekovi mogu utjecati na znojenje, krvni tlak, osjećaj žeđi ili sposobnost organizma da regulira temperaturu. Terapiju se ne smije samoinicijativno prekidati, ali osobe koje uzimaju lijekove i imaju kronične bolesti mogu se s liječnikom ili ljekarnikom savjetovati o dodatnim mjerama opreza tijekom toplinskog vala.
Najbolja zaštita je spriječiti da do pregrijavanja uopće dođe. Tijekom vrlo toplih dana treba redovito piti vodu, čak i prije nego što se pojavi jaka žeđ. Korisno je nositi laganu, široku i svijetlu odjeću te što više vremena provoditi u hladu ili rashlađenom prostoru.
Teže fizičke poslove, treninge i duži boravak na suncu najbolje je planirati za rano jutro ili večer. Tijekom aktivnosti potrebno je raditi češće stanke, postupno se privikavati na vrućinu i pratiti kako se osjećaju ljudi oko nas.
Posebno je važno provjeravati starije članove obitelji, kronične bolesnike i osobe koje žive same. Djecu i kućne ljubimce nikada se ne smije ostavljati u parkiranom automobilu, čak ni nakratko i čak ni kada su prozori djelomično otvoreni.
Toplinska iscrpljenost upozorava da se tijelo više ne uspijeva dovoljno učinkovito hladiti. Toplinski udar znači da je taj sustav ozbiljno zakazao. Upravo zato nekoliko minuta brze reakcije, sklanjanje osobe s vrućine i pravodobno pozivanje hitne pomoći mogu napraviti presudnu razliku.
24sata © 2026
