Na otoku Mljetu su pronađeni ostaci rimske palače i termi

Nacionalni park Mljet proglašen je 11. studenog 1960. godine, čime je zaštićeno 5375 hektara kopna i okolnog mora sjeverozapadne strane tog otoka. Prvi je to pokušaj zaštite izvornog ekosustava na Jadranu, a razloga je bilo zaista mnogo. Od jedinstvenog panoramskog izgleda razvedenih obala, klifova, hridina i mnogih otočića, jedinstvenoga geološkog i oceanografskog fenomena slanih jezera u kršu, mnoštva prirodoslovnih osobitosti do izuzetne kulturno-povijesne baštine koja u neprekinutom slijedu traje od predrimskih vremena do danas.

Više od 85 posto kopnenog dijela parka prekriveno je šumom i makijom. Guste šume alepskog bora i hrasta crnike donijele su mu titulu "zelenog otoka". U NP-u se nalaze i dobro očuvani fragmenti mediteranske prašume - izvorne šume hrasta crnike i crnog jasena. Najistaknutiji fenomen dva su duboka zaljeva ispunjena morskom vodom, poznata kao Veliko i Malo jezero. Nastala su poplavljivanjem dviju krških dolina zbog porasta razine mora nakon posljednjeg ledenog doba. Svoj današnji izgled dobila su u 12. stoljeću, kad su benediktinski redovnici nastanili ovo područje i proširili kanal prema otvorenome moru.

U jezerima vladaju specifični uvjeti za život koji su rezultat geoloških, hidroloških i fizikalno-kemijskih fenomena zbog kojih se ona bitno razlikuju od drugih zaštićenih akvatorija u Sredozemlju. Riječ je o jedinstvenom ekosustavu u kojem obitavaju mnoge vrste školjkaša, riba, puževa, bodljikaša i drugih morskih organizama. Vrijednosti Nacionalnog parka Mljet pridonosi i bogata kulturno-povijesna baština. U Velikom jezeru nalazi se Otočić sv. Marije s drevnim benediktinskim samostanom i crkvom, utemeljenim još u 12. stoljeću, a u naselju Polače nalaze se ostaci ranokršćanske bazilike, rimske palače i termi.

NA DANAŠNJI DAN Pad Berlinskog zida: Plesali na zidu pa donijeli čekiće i dlijeta

Prvi svjetski rat službeno je završio 11. studenog u 11 sati potpisom Dekreta u željezničkom vagonu u francuskom gradiću Compiègneu. Kad je Hitler porazio Francusku u Drugom svjetskom ratu, iz osvete je tražio da kapitulacija Francuske bude potpisana u istom tom vagonu. Posljednja žrtva Prvog svjetskog rata bio je kanadski vojnik George Lawrence Price, kojeg je upucao njemački snajper u 10 sati i 57 minuta, a umro je u 10.58, dakle samo dvije minute nakon stupanja primirja na snagu.

Najpoznatija cesta na svijetu otvorena je 11. studenog 1926. Originalna ruta bila je duga 3940 kilometara i protezala se od Chicaga do Los Angelesa. Tijekom 1930-ih cesta je odigrala veliku ulogu pri masovnoj selidbi američkih obitelji na zapad. Napravljena je i poznata pjesma "Route 66", koju je prvi snimio Nat King Cole, 1947., a poslije su je uglazbili Chuck Berry i Rolling Stonesi te Depeche Mode. Stanovnici gradova uz cestu obogatili su se pružanjem usluga putnicima.

Više vremeplova pročitajte OVDJE