Pad Berlinskog zida: Plesali na zidu pa donijeli čekiće i dlijeta

Berlinski zid bio je dugačka barijera koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij Njemačke Demokratske Republike te onemogućavala prelazak iz Istočne u Zapadnu Njemačku i obrnuto. Počeli su ga graditi 13. kolovoza 1961. godine i više puta su ga dograđivali. Na današnji dan, 9. studenog 1989., otvoren je za promet, a naposljetku je i srušen.

Vodeći ljudi Demokratske Republike Njemačke (Istočne Njemačke) odlučili su dopustiti svojim građanima slobodan prolazak na zapad, a odluka je trebala stupiti na snagu sljedeći dan. Međutim, Günter Schabowski, partijski šef istočnog Berlina, nije bio na sjednici na kojoj je donesena ta odluka, pa je okupljenim novinarima rekao da odluka vrijedi od "danas". Zapadnonjemačke TV postaje odmah su objavile tu senzacionalnu vijest, pa su i s jedne i s druge strane ljudi oduševljeno pohitali prema zidu. Tamo su ih neobaviješteni stražari zaustavili. No ne zadugo. Pritisak je bio toliko velik da nisu mogli zaustavili gomilu koja je željela prijeći granicu. Nitko od partijskih čelnika nije želio donijeti odluku o primjeni sile, pa su naposljetku gomilu propustili.

Na drugoj strani dočekali su je oduševljeni stanovnici zapadnog Berlina, sa šampanjcem i usklicima. Stanovnici s oba dijela zida uskoro su počeli penjati se na njega i plesati po njemu. Neki su ubrzo donijeli i čekiće i dlijeta te počeli trgati zid i odnositi komade za uspomenu. Današnji dan nije praznik u Njemačkoj samo zato što je istog datuma 1938. bila zloglasna Kristalna noć, kad su napadnuti mnogi Židovi u Njemačkoj.

Rođen Ivan Sergejevič Turgenjev

Ruski romanopisac Ivan Sergejevič Turgenjev rođen je 9. studenog 1818. Bio je ruski vlastelin koji je većinu života proveo u Njemačkoj i Francuskoj, gdje je bio u društvu velikih književnika poput Emila Zole, Gustavea Flauberta i braće Goncourt te je tako stekao popularnost na zapadu i samim time utjecao na neke druge književnike, čak i u Hrvatskoj. Njegovo djelo "Očevi i djeca" smatra se jednim od najvažnijih romana 19. stoljeća.

Potres oštetio polovicu zgrada u Zagrebu

Epicentar potresa koji je zatresao Zagreb u 7 sati, 33 minute i 53 sekundi 9. studenog davne 1880. bio je sjeveroistočno od Zagreba, između Kašine, Zeline i Kraljeva Vrha. Potres je trajao 10 sekundi. Oštećena je bila polovica zgrada u tadašnjem Zagrebu, ukupno 1758 kuća. Teško je bila oštećena i katedrala, baš kao i u potresu 2020. godine. U sanaciji štete osobno se angažirao tadašnji gradski senator August Šenoa, a nakon toga je dobio upalu pluća, od čijih je posljedica sljedeće godine umro, u dobi od samo 43 godine.

Više vremeplova pročitajte ovdje.