Najviši na svijetu su Nizozemci, a Hrvatice 'padaju' po visini: Mogući razlog - loša prehrana

Nova globalna analiza pod vodstvom Imperial Collegea iz Londona objavljena u časopisu The Lancet procijenila je visinu i masu djece školske dobi i adolescenata diljem svijeta.

U studiju je uključena mreža od preko 1000 stručnjaka diljem svijeta, uključujući i izv. prof. dr. sc. Sanju Musić Milanović, djelatnicu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i koja je temeljena na podacima o 65 milijuna djece u dobi od pet do 19 godina iz 193 zemlje, otkrila je da visina i masa djece školske dobi, kao pokazatelji njihovog zdravlja i kvalitete njihove prehrane, značajno variraju diljem svijeta.

POGLEDAJTE VIDEO: Analiza visine

Pokretanje videa...

01:19

Istraživanje pokazalo da su dalmatinci najviši: prestigli su nizozemce | Video: 24sata/pixsell

Razlika među 19-godišnjacima iz 'najviših' i 'najnižih' zemalja iznosi 20 cm što predstavlja jaz od 8 godina rasta za djevojke i 6 godina rasta za mladiće. Primjerice, studija je otkrila da je prosječna 19-godišnjakinja iz Bangladeša ili Gvatemale (zemlje s najnižim djevojkama na svijetu) iste visine kao i prosječna 11-godišnjakinja iz Nizozemske, zemlje s najvišim djevojkama i mladićima na svijetu.

Međunarodni tim koji je radio na ovoj studiji upozorava da visoko varijabilna prehrana u djetinjstvu, posebno nedostatak nutritivno kvalitetne hrane, može dovesti do zaostajanja u rastu i porasta debljine u djece što utječe na zdravlje i dobrobit djece tijekom cijeloga života.

Najviši i najniži dečki

Istraživanje, u kojem su izneseni podaci iz razdoblja od 1985. do 2019. godine, otkrilo je da su zemlje s najvišim 19-godišnjacima u 2019. godini u sjeverozapadnoj i središnjoj Europi i uključuju Nizozemsku, Crnu Goru, Dansku i Island.

Zemlje s najnižim 19-godišnjacima u 2019. godini su većinom u južnoj i jugoistočnoj Aziji, Latinskoj Americi i istočnoj Africi i uključuju Timor-Leste, Papua Novu Gvineju, Gvatemalu i Bangladeš.

EKSTREMNI UŽITAK Bojite se tobogana? S razlogom! Ovo su 9 najstrašnijih na svijetu

Azijci rastu

Najveći porast u prosječnoj visini djece u 35-godišnjem razdoblju zamijećen je u ekonomijama u razvoju kao što su Kina, Južna Koreja i neki dijelovi jugoistočne Azije. Na primjer, 19-godišnji mladići u Kini bili su 8 cm viši u 2019. godini nego u 1985. godini, čime su se na globalnom poretku popeli sa 150. mjesta 1985. godine na 65. mjesto 2019. godine. Suprotno tome, visina djece, posebice dječaka, u mnogim subsaharskim afričkim zemljama stagnirala je ili se smanjila u ovim desetljećima.

Stanje u Hrvatskoj

Globalni poredak Hrvatske u visini unatrag zadnjih 35 godina se različito mijenjao ovisno o spolu, na način da su 19-godišnjaci skočili sa 19. mjesta po visini 1985. godine (177,6 cm) na 12. mjesto 2019. godine (180,8 cm), a 19-godišnjakinje su pale sa 6. mjesta (167,0 cm) na 19. mjesto (166,8 cm).

Istraživanjem je također procijenjen indeks tjelesne mase (ITM) djece – mjera omjera visine i mase koja nam ukazuje ima li osoba zdravu masu za svoju visinu. Analizom je utvrđeno kako najveći ITM imaju 19-godišnjaci s pacifičkih otoka, Bliskog istoka, SAD-a i Novog Zelanda. Najniži ITM imaju 19-godišnjaci iz južnoazijskih zemalja kao što su Indija i Bangladeš. Razlika između najmanjeg i najvećeg prosječnog ITM-a u istraživanju bila je oko 9 jedinica ITM-a (ekvivalent oko 25 kg mase).

U globalnom poretku po ITM-u 19-godišnjaka Hrvatska je u posljednje 34 godine doživjela blagi pad. U razdoblju između 1985. i 2019. godine 19-godišnjaci su pali sa 77. mjesta (21,7) na 111. mjesto (22,6), dok su 19-godišnjakinje pale sa 175. mjesta (20,3) na 182. mjesto (21,0).

Nakon pete godine se stanje počinje mijenjati

Istraživački tim je analizom također otkrio da su u mnogim zemljama djeca u dobi od pet godina imala visinu i masu u zdravom rasponu prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Ipak, nakon te dobi, djeca iz nekih zemalja imala su premali porast visine, a dobila previše mase u usporedbi s onim što predstavlja potencijal za zdravi rast. Najvažnijim uzrokom ove pojave smatra se nedostatak adekvatne prehrane i životnog okruženja u školskoj dobi, s obzirom da je porast i visine i mase blisko povezan s kvalitetom prehrane djece.

Profesor Majid Ezzati, autor studije sa Škole javnog zdravstva Imperial Collegea je rekao:

Djeca u nekim državama zdravo rastu do pete godine, ali zaostaju u školskoj dobi. Ovo pokazuje kako postoji neravnoteža između ulaganja u poboljšanje prehrane predškolaca i prehrane djece školske dobi te adolescenata. Ovaj je problem posebno važan za vrijeme COVID-19 pandemije kada su škole zatvorene diljem svijeta i mnoge siromašne obitelji nisu u mogućnosti pružiti adekvatnu prehranu svojoj djeci.

PREHRANA I OKOLINA Od najnižih do najviših ljudi: Zašto su Nizozemci tako visoki?

- Naša saznanja trebala bi potaknuti politike koje povećavaju dostupnost i smanjuju cijenu nutritivno bogate hrane, budući da će to pomoći djeci da narastu u visinu bez da dobiju prekomjernu tjelesnu masu za svoju visinu. Ove inicijative uključuju vaučere za nutritivno bogatu hranu za obitelji s niskim prihodima i besplatne programe zdravih školskih obroka koji su posebno ugroženi tijekom pandemije. Ovakve mjere omogućile bi djeci da narastu u visinu bez da dobiju prekomjernu tjelesnu masu, sa cjeloživotnim povoljnim utjecajem na njihovo zdravlje i dobrobit - dodala je dr. Andrea Rodriguez Martinez, prva autorica studije sa Škole javnog zdravstva Imperial Collegea.

Profesorica Sanja Musić Milanović također ističe: Iako djeluje da Hrvatska globalno nije visoko pozicionirana s obzirom na indeks tjelesne mase, moram istaknuti kako smo po prevalenciji prekomjerne tjelesne mase i debljine u samom europskom vrhu i da svako treće dijete u dobi od 8 godina ima ovaj problem. Sustavna ulaganja u pravilnu prehranu školske djece kako kod kuće, tako i u školi nužna su kako bismo očuvali i unaprijedili zdravlje naše djece. Trenutno Nacionalnim programom Živjeti zdravo nastojimo pomoći školama da unutar svojih mogućnosti djeci ponude što kvalitetniju i uravnoteženiju prehranu.

Ovu studiju financirali su Wellcome Trust, AstraZeneca Young Health Programme i Europska Unija.