Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Čak i blagi manjak tekućine može značajno utjecati na vaše zdravlje i raspoloženje. Dobra vijest je da se većina grešaka koje radimo može lako ispraviti prepoznavanjem i promjenom ovih navika
Osjećate li se često umorno, muče vas glavobolje ili vam pada koncentracija, iako ste uvjereni da pijete dovoljno vode? Moguće je da niste u krivu oko količine, ali problem se skriva u svakodnevnim navikama koje potajno kradu tekućinu iz vašeg tijela.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:43
Voda čini oko 60 % naše tjelesne mase i ključna je za gotovo sve tjelesne funkcije – od regulacije temperature, transporta hranjivih tvari i rada mozga do izbacivanja toksina. Čak i blagi manjak može značajno utjecati na vaše zdravlje i raspoloženje. Dobra vijest je da se većina grešaka koje radimo može lako ispraviti prepoznavanjem i promjenom ovih navika.
Ovo je 10 najčešćih navika koje vas mogu ostaviti žednima:
Iako se čini kontradiktornim, hrana koju jedemo može biti jedan od glavnih uzroka dehidracije. Prehrana bogata prerađenim namirnicama, poput suhomesnatih proizvoda, gotovih jela, umaka, sireva i grickalica, obično sadrži visoke razine natrija.
Kako bi održalo strogo kontroliranu ravnotežu, tijelo mora razrijediti višak soli u krvotoku. Zbog toga izvlači vodu iz stanica, što dovodi do takozvane stanične dehidracije i osjećaja žeđi.
Sličan proces događa se i kod prekomjernog unosa šećera, posebice iz zaslađenih napitaka, sokova i slastica. Kada razina šećera u krvi naglo poraste, tijelo reagira tako što povlači vodu iz stanica kako bi ga razrijedilo.
To potiče bubrege da pojačano rade kako bi izbacili višak glukoze putem urina, a s njom odlazi i dragocjena tekućina. Tako nastaje začarani krug u kojem vas slatka pića zapravo čine još žednijima.
Čak i dijete koje se smatraju zdravima, poput onih s visokim udjelom proteina, mogu predstavljati izazov za hidrataciju. Naime, tijekom metabolizma proteina stvara se nusprodukt koji se zove urea.
Kako bi izbacili taj dušikov otpad iz tijela, bubrezi moraju proizvesti više urina, a za taj proces im je potrebna dodatna voda. Zbog toga je uz takav način prehrane nužno svjesno povećati unos tekućine.
Ljubitelji ljute hrane također bi trebali biti na oprezu. Kapsaicin, spoj koji čili papričicama daje ljutinu, aktivira receptore u ustima koji mozgu šalju signal vrućine. Tijelo na to reagira pokretanjem svog prirodnog mehanizma za hlađenje – znojenjem.
Iako je znojenje učinkovito za regulaciju temperature, ono istovremeno dovodi do gubitka tekućine i elektrolita, što može pridonijeti dehidraciji.
Navika da se odjednom popije velika količina vode, primjerice cijela boca nakon treninga, može imati suprotan učinak od željenog. Takav nagli unos preopterećuje bubrege, koji tada ubrzano izbacuju višak tekućine prije nego što je stanice stignu apsorbirati.
Time se često ispiru i ključni elektroliti poput natrija, kalija i magnezija, koji su neophodni kako bi voda uopće ušla u stanice i tamo se zadržala. Učinkovitije je piti manje količine vode ravnomjerno tijekom cijelog dana.
Jedna od najvećih zabluda jest čekanje na osjećaj žeđi. Žeđ je zapravo zakasnjeli alarm vašeg tijela koji se javlja tek kada ste već izgubili jedan do dva posto ukupne tjelesne tekućine. U tom trenutku, kognitivne funkcije poput koncentracije i kratkoročnog pamćenja, kao i fizička izdržljivost, već mogu biti smanjene.
Zbog toga je važno piti preventivno, a ne samo reaktivno. Kronična dehidracija može dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih problema, uključujući povišeni krvni tlak i bubrežne kamence.
Nisu sve tekućine jednake kada je riječ o hidrataciji. Alkohol je poznati diuretik jer suzbija proizvodnju antidiuretskog hormona vazopresina, koji inače signalizira bubrezima da zadrže vodu.
Bez tog signala, bubrezi izlučuju više tekućine nego što je uneseno, što dovodi do dehidracije tkiva. Upravo je ta dehidracija, uz gubitak elektrolita, glavni uzrok simptoma mamurluka poput glavobolje i umora.
Slično alkoholu, iako u manjoj mjeri, djeluje i kofein. Dok jedna ili dvije šalice kave dnevno kod redovitih konzumenata vjerojatno neće uzrokovati problem, veće količine (obično iznad 400-500 mg) mogu potaknuti bubrege na izbacivanje više tekućine i natrija. Problem je izraženiji kod osoba koje nisu navikle na kofein ili ga unose u obliku energetskih pića.
Često zaboravljamo da i okolina utječe na našu hidrataciju. Boravak u klimatiziranim ili grijanim prostorima sa suhim zrakom ubrzava takozvani "nevidljivi" gubitak vode.
Vlaga neprestano isparava s naše kože i kroz disanje, a suhi zrak taj proces znatno pospješuje. Let zrakoplovom posebno je izazovan jer je vlažnost zraka u kabini izrazito niska, što može dovesti do značajnog gubitka tekućine tijekom dužih putovanja.
Stres može imati neočekivanu ulogu. Pod stresom, naše nadbubrežne žlijezde pojačano luče hormon kortizol. Dugotrajna izloženost stresu može iscrpiti te žlijezde, što utječe na proizvodnju aldosterona, hormona ključnog za regulaciju ravnoteže tekućine i elektrolita.
To može dovesti do dehidracije i neravnoteže elektrolita. Uz to, ne zaboravite da i neki lijekovi, uključujući diuretike za visoki tlak, laksative pa čak i neke antidepresive, mogu kao nuspojavu imati pojačani gubitak tekućine.
24sata © 2026
